Ustavni sud BiH protiv smanjenja uloge Doma naroda i zabrane isticanja simbola ABiH

20.11.2026.

16:39

Autor: Pe.F./HRT/Hina

Ilustracija
Ilustracija
Foto: - / Shutterstock

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u petak je donio tri važne odluke o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, potvrdio da se u Predsjedništvu BiH odluke mogu donositi preglasavanjem te neustavnom proglasio zabranu isticanja bošnjačkih ratnih simbola u Republici Srpskoj.

Prva odluka odnosi se na zahtjev koji je tadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić podnio Ustavnom sudu BiH, tražeći preispitivanje odredbi entitetskih ustava kojima je uređena zaštita vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba.


Komšić je osporavao mogućnost da konstitutivni narodi preko Doma naroda zaustave donošenje zakona i drugih propisa, smatrajući da se taj mehanizam može koristiti za blokiranje rada institucija.


Zatražio je i preispitivanje činjenice da pripadnici kategorije "ostalih", odnosno nacionalne manjine i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, nemaju jednaku mogućnost zaštite svojih interesa.


Ustavni sud BiH odbio je njegov zahtjev, čime je potvrdio da postojeći mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa ostaje na snazi.


Riječ je o ustavnom jamstvu kojim se manje brojnom konstitutivnom narodu omogućuje da se zaštiti od preglasavanja i nametanja odluka od više brojnijih naroda što bi moglo ugroziti njegov položaj.


 Ova je odluka osobito važna za Hrvate u Federaciji BiH, koji su tri i pol puta malobrojniji od Bošnjaka. Dom naroda federalnog parlamenta jedno je od ključnih mjesta na kojima se štite njihova politička prava.


Osim što sudjeluju u donošenju zakona, hrvatski predstavnici ondje mogu zaustaviti odluke za koje smatraju da ugrožavaju nacionalne interese. Kada ne bi postojala takva mogućnost, brojčano nadmoćniji Bošnjaci mogli bi sami odlučivati i o pitanjima koja se izravno tiču položaja Hrvata.


Rasprave o promjeni takvog sustava vode se godinama u BiH te su bile predmet odluka Europskog suda za ljudska prava. Posebnu pozornost izazvao je predmet Slaven Kovačević protiv BiH, Komšićeva bivšeg savjetnika. Veliko vijeće ESLJP je odbilo je njegov zahtjev, ocijenilo kako je on politički aktivist te mu nisu ugrožena ljudska prava.


Kovačević je inzistirao na promjeni izbornog i političkog sustava zemlje tako da svaki birač s prostora cijele BiH može glasovati za bilo kojega od trojice članova državnog vrha kao i izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani državni Dom naroda.


Njegov kolega Zlatan Begić je također izgubio u postupku pred ESLJP kojim je tražio ograničavanje uloge Doma naroda i prava triju naroda Hrvata, Srba i Bošnjaka.

Druga odluka s dvodnevnog zasjedanja Ustavnog suda BiH odnosi se na pitanje donošenja odluka troje članova u Predsjedništvu BiH preglasavanjem. Ustav BiH nastao u Daytonu 1995. godine kao dio mirovnoga sporazuma u brojnim pitanjima je nejasan i nedorečen.


Prema odredbama Ustava Predsjedništvo BiH nastoji odluke donositi konsenzusom, ali dopušta njihovo usvajanje glasovima dvojice članova protiv jednoga ako svi pokušaji postizanja suglasnosti ne uspiju.


Član koji se ne slaže s takvom odlukom može je proglasiti štetnom po vitalni interes entiteta iz kojeg dolazi, nakon čega o tome odlučuju nadležni predstavnici u entitetskom parlamentu.


Upravo je takav mehanizam aktivirala srpska članica Predsjedništva Željka Cvijanović nakon što su bošnjački kolega Denis Bećirović i hrvatski Željko Komšić izglasali imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH bez njezine suglasnosti. Cvijanović je odluku proglasila štetnom po vitalni interes Republike Srpske, a Narodna skupština RS-a potvrdila je njezinu izjavu.


Ustavni sud je međutim utvrdio da izjava Željke Cvijanović i odluka Narodne skupštine RS-a nisu donesene u skladu s ustavnim uvjetima te ih je stavio izvan snage.


Odluka je važna jer potvrđuje da suglasnost sva tri člana Predsjedništva nije nužna za donošenje svake odluke, ali i da mogućnost preglasavanja nije neograničena, nego podliježe ustavno propisanom postupku zaštite vitalnog interesa entiteta.


Treća odluka Ustavnoga suda BiH, koja je do sada izazvala najviše prijepora, odnosi se na odluku vlasti srpskog entiteta o zabrani isticanja obilježja bošnjačke Armije BiH u Republici Srpskoj.


Ustavni sud proglasio je neustavnom odredbu Kaznenog zakonika RS-a kojom je kriminalizirano javno isticanje, prikazivanje, nošenje, proizvodnja i distribucija zastava, simbola i oznaka kojima se promovira ili veliča Armija BiH. Za te postupke bile su predviđene čak zatvorske kazne.


Sud je u obrazloženju istaknuo da pravni propisi kojima je uređena uporaba simbola i obilježja Armije BiH nastavljaju vrijediti na teritoriju današnje BiH, pozivajući se na ustavno načelo pravnog kontinuiteta.


Također je naglasio da Narodna skupština Republike Srpske nema ovlasti ukidati pravne akte institucija Republike BiH čiji je kontinuitet priznat Ustavom BiH. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!