Plenković: Hrvatska uz Dansku, za Zapad ključno savezništvo - ne podjele

Premijer Andrej Plenković komentirao je govor američkog predsjednika Donalda Trumpa na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, istaknuvši kako je bilo važno neposredno čuti poruke koje Trump šalje Europi i svijetu.

'Europsko olakšanje nakon Trumpova govora'

U središtu međunarodnih rasprava ovoga tjedna nalazi se američka vanjska politika, ponajprije nastojanja Donalda Trumpa da postigne mir između Ukrajine i Rusije. Ta je tema, međutim, posljednjih dana djelomično pala u sjenu zbog Trumpovih ambicija vezanih uz Grenland i reakcija europskih zemalja, javila je iz Davosa za Dnevnik HTV-a Silvana Skočajić. 

Trump pritom ponavlja tvrdnju da do rata u Ukrajini ne bi došlo da je on bio predsjednik Sjedinjenih Država u trenutku ruske agresije. Smatra da je daljnje vođenje rata besmisleno zbog velikog broja žrtava te ističe potrebu za hitnim mirovnim rješenjem.

Premijer Plenković, koji se u Davosu osvrnuo na Trumpov govor, ocijenio je kako se nakon današnjeg nastupa američkog predsjednika ipak zna nešto više nego dan ranije. Dodao je da su europski političari donekle odahnuli jer Trump u govoru nije spominjao nove carine za zemlje koje podupiru Dansku i Grenland.

Sutra izvanredni sastanak Europskog vijeća

Premijer Plenković sutra putuje u Bruxelles, gdje će se navečer održati sastanak izvanrednog Europskog vijeća. Na dnevnom redu bit će upravo teme zbog kojih je sastanak i sazvan – Grenland, carinske tarife te budući odnosi Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

Plenković je najavio da će se otvoreno razgovarati i o nastavku partnerstva unutar NATO-a, s obzirom na Trumpove poruke da financiranje Saveza mora biti ravnomjernije raspoređeno među članicama, a ne da teret uglavnom snose Sjedinjene Američke Države.

Trump se pozicionira kao mirotvorac

Prema Plenkovićevoj ocjeni, veći dio nastupa bio je usmjeren na američku unutarnju politiku – gospodarstvo, migracije, cijene stanovanja i opravdavanje povjerenja koje je Trump dobio na izborima.

Plenković je rekao da je Trump u Davos došao vrlo pripremljen te da je njegov nastup imao snažnu političku i osobnu dimenziju, s naglaskom na ono što smatra svojim najvećim postignućima.

Premijer je posebno izdvojio Trumpove poruke o međunarodnim odnosima, koje je ocijenio zanimljivima i važnima za europske čelnike. Trump se, prema Plenkoviću, jasno želi predstaviti kao predsjednik mirotvorac, s naglaskom na završetak ratova i sukoba, posebno ruske agresije na Ukrajinu.

Plenković je istaknuo da Trump ne želi daljnje žrtve te da je govorio o velikim ljudskim gubicima na obje strane, i ruskoj i ukrajinskoj. Cilj mu je, rekao je premijer, pokušati zaustaviti rat i pokrenuti mirovni proces razgovorima s Moskvom i Kijevom.

Grenland: Kupnja, ali bez vojne sile

Jedna od središnjih tema Trumpova govora bila je i ideja o Grenlandu, koja je posljednjih dana dodatno zaoštrila odnose između SAD-a i Europe. Plenković je naglasio da je Trump detaljno obrazlagao stratešku i sigurnosnu važnost Grenlanda, Arktika i šireg geopolitičkog okvira, uključujući odnose s Kinom.

Ključna poruka, prema Plenkoviću, jest da Trump želi kupiti Grenland od Danske i na tome inzistira. No istodobno je poručio da se neće koristiti silom ako do dogovora ne dođe. Premijer smatra da je to najvažniji dio Trumpove poruke – odbacivanje vojne opcije, ali i jasno upozorenje da negativan odgovor neće biti zaboravljen.

Mandat obilježen rješavanjem „velikih pitanja”

Plenković je zaključio kako je očito da Trump u svom mandatu želi riješiti niz velikih globalnih pitanja koja prethodni američki predsjednici nisu uspjeli zatvoriti. Sve to, rekao je, Trump promatra isključivo kroz prizmu američke nacionalne sigurnosti, što će i dalje snažno utjecati na odnose SAD-a i Europe.

NATO, SAD i EU: Savezništvo pod pritiskom, ali bez alternative

Govoreći o odnosu NATO-a i Sjedinjenih Američkih Država, premijer Andrej Plenković istaknuo je da je Donald Trump i prije bio vrlo kritičan prema financiranju Saveza. Prema njegovim riječima, Trump se i dalje vidi kao predsjednik koji je otvorio pitanje neravnomjernog tereta unutar NATO-a, inzistirao na većim izdvajanjima za obranu i podizanju obrambenih obveza članica.

Plenković je naglasio da Trump, unatoč kritičnom tonu, ne dovodi u pitanje postojanje NATO-a, već ga vidi kao snažan savez koji mora biti financijski i vojno učinkovitiji. Upravo u toj kombinaciji političke karizme i naglašavanja odnosa snaga, vidi ključ za razumijevanje aktualne američke vanjske politike.

Europa mora odgovoriti smireno i jedinstveno

Premijer je upozorio da odnosi između SAD-a i Europske unije, ako se svedu na prijetnje, protumjere i trgovinske retorzije, ne mogu donijeti ništa dobro. Takav pristup, rekao je, slabi zapadno savezništvo u trenutku kada svijet već ima dovoljno otvorenih kriza i sigurnosnih izazova.

Plenković je istaknuo da će se o tim temama vrlo brzo otvoriti rasprava među europskim čelnicima u Bruxellesu, gdje će se razgovarati o zajedničkom odgovoru Europe, osobito u kontekstu Grenlanda, sigurnosne politike i budućih odnosa s Washingtonom.

Kao država koja ima snažno povijesno iskustvo savezništva sa Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvatska, prema Plenkoviću, razumije važnost transatlantskog partnerstva. Upravo zato, rekao je, Hrvatska se solidalizira s Danskom kada je riječ o poštovanju teritorijalnog integriteta, ali istodobno zagovara očuvanje savezništva i dijaloga unutar Zapada.

Hrvatska i jasna načela

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa zbog napetosti oko Grenlanda sazvao je izvanredni sastanak na vrhu čelnika EU-a u četvrtak. Plenković je rekao da će na tom sastanku Hrvatska zastupati stajalište da nije dobar nijedan odnos SAD-a i EU-a koji se temelji na mjerama, protumjerama ili odmazdama.

Trump je zaprijetio i uvođenjem novih carina do 25 posto za osam europskih zemalja zbog njihove potpore Danskoj, što je potaknulo Europu da zaprijeti Sjedinjenim Državama odmazdom.

- To su saveznici i mislim da mi kao Hrvatska s iskustvom članice NATO-a, s ulogom SAD-a koja nam je bila bitna proteklih 35 godina, moramo biti glas razuma, istaknuo je hrvatski šef vlade, dodajući da to znači "solidarizirati se s Danskom i njenim teritorijalnim integritetom", ali i nastojati da odnosi dugoročno ostanu saveznički.

- Imamo dovoljno drugih problema diljem svijeta da sada nastaju problemi između SAD-a i EU-a... To je po meni najbitnija poruka koju mi kao Hrvatska možemo kazati, dodao je.

Govor Donalda Trumpa u Davosu

Podsjetimo, američki predsjednik Donald Trump održao je govor na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu. Neočekivano, nekoliko ključnih čelnika EU-a bojkotiralo je Trumpa i napustilo Davos prije njegova dolaska.

U svojem govoru, koji je počeo riječima "Obraćam se prijateljima i ponekim neprijateljima", pohvalio se za najveći američki gospodarski preokret u povijesti. Europu je kritizirao, Venezueli najavio financijsko blagostanje, a za "komad leda", kako je nazvao Grenland, poručio da SAD-u ne treba sila da bi ga dobio.

Predsjednik Trump prihvaća Europu kao najvećeg i najvažnijeg saveznika, no izražava zabrinutost zbog njezine budućnosti. To više nije Europa snage i zajedništva, poručuje - to je područje na kojem vladaju deficit i masovne migracije.

Osvrnuo se i na NATO, kojim nije zadovoljan, barem ne onim dijelom koji se tiče financiranja. Tvrdi kako je cijela Europa bila pod američkim kišobranom svih godina hladnoga rata, kako je upravo SAD bio taj koji je snosio većinu financijskih izdvajanja i da je vrijeme da se takve stvari naplate.

- Prijateljstvo je jedno, a financije su nešto potpuno drugo, poručio je Trump.