Biščević: U dva dana protjerana četiri hrvatska državljanina iz Srbije

Veleposlanik Hrvatske u Srbiji Hidajet Biščević potvrdio je da je veleposlanstvo u posljednja dva dana dobilo obavijesti o protjerivanju četvero hrvatskih državljana iz Srbije, među njima i šefa predstavništva Hrvatske gospodarske komore.

Srbijanske vlasti protjerale su u utorak državljanku Hrvatske Arien Stojanović Ivković, udanu u Beogradu i majku malodobnog djeteta iz tog braka, te joj zabranile ulazak na godinu dana uz obrazloženje da "predstavlja neprihvatljiv sigurnosni rizik", a dobila je rok od tjedan dana da napusti teritorij Srbije.

Veleposlanik RH rekao je beogradskim medijima da su hrvatski državljani protjerani jer se smatraju opasnošću za sigurnost Srbije te da posebno zabrinjava što je protjeran i predstavnik jedne od službenih institucija Republike Hrvatske.

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je u posljednja tri mjeseca bilo 15-ak takvih slučajeva, rekao je za HTV veleposlanik Biščević.

- Iz toga se mogu izvući razni zaključci takvog postupanja posebno zato što prema saznanjima veleposlanstva, mojim kontaktima ovdje, državljani Republike Hrvatske jedini su koji su izloženi takvim mjerama. Ne znam za primjer neke druge države čiji bi državljani bili protjerivani s teritorija Republike Srbije. U tom smislu je riječ o jednom upozoravajućem trendu, rekao je Biščević i dodao da Hrvatska nije ničim davala povoda za ovakva postupanja.

Napomenuvši da je riječ o protjerivanju na godinu dana, ocijenio je kako nije do kraja jasno da li nakon tih godinu dana oni više nisu opasni za sigurnost Srbije.

- Neformalno je uočljivo da je riječ o ljudima koji su na društvenim mrežama dali podršku studentima u Srbiji, iako Republika Hrvatska pokazuje izrazitu suzdržanost da ne bismo dali povoda za nekakva tumačenja da se miješamo u unutarnja pitanja Srbije. Čak smo uoči prosvjeda 15. ožujka u Beogradu pozivali naše građane da s velikom dozom opreza dolaze u Srbiju i samo ako moraju ići zbog neodložnih obaveza, podsjetio je Biščević.

Sugestija državljanima Hrvatske bila je i da se klone javnih nastupa na prosvjedima.

- Hrvatska je jedna demokratska zemlja. Mi možemo predstavnicima naših institucija to striktno naložiti, međutim ne mogu zabraniti građanima naše države da izraze svoje mišljenje jer oni žive u jednoj demokratskoj državi, rekao je veleposlanik Hrvatske.

Biščević drži kako je "posebno čudno" što su svi ti slučajevi usmjereni protiv građana Hrvatske. Podsjetio je i na doček u Beču srbijanskih studenata koji bicikliraju do Strasbourga u namjeri da institucije EU-a upozore na stanje u Srbiji.

- Vidjeli smo kako su srpski studenti dočekani u Beču, ali ja nisam vidio da je ijedan austrijski državljanin protjeran, zaključio je veleposlanik Hrvatske.

Božinović: Dobro je da je MVEP reagirao

- Mislim da je dobro da je Ministarstvo vanjskih poslova putem veleposlanstva reagiralo i ja se nadam da će se kroz te diplomatske kanale razjasniti ova situacija i nadam se da se to neće ponavljati, kazao je Davor Božinoć, potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova. 

Žigmanov zabrinut zbog protjerivanja hrvatskih državljana iz Srbije

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov izrazio je u srijedu zabrinutost zbog nedavnih slučajeva protjerivanja državljana Hrvatske s teritorija Srbije te je pozvao da se međudržavni nesporazumi rješavaju mirno, usuglašeno i s punim razumijevanjem za potrebe obiju strana.

Zbog složenosti, opterećenosti i osjetljivosti hrvatsko-srpskih odnosa, svako postupanje tijela državnih vlasti zahtijeva dodatnu mjeru promišljenosti i institucionalno primjerenije postupanje, naveo je u pisanoj izjavi predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV).

Prema njegovim riječima, ukupni hrvatsko-srpski odnosi moraju počivati na temeljima otvorenoga dijaloga, uzajamnog poštivanja i želje za rješavanjem otvorenih pitanja u obostranom interesu i na institucionalno sukladan način.

U tome kontekstu, dodao je, svaka situacija koja može izazvati nesigurnost ili osjećaj nelagode među građanima, njihovih državljana u drugoj državi, mora biti poziv na dodatnu pažnju i odgovorno djelovanje svih nadležnih institucija.

Zato bi se, kako je među ostalim naveo, svi potencijalni nesporazumi trebali rješavati kroz diplomatske i međudržavne mehanizme mirno, usuglašeno i s punim razumijevanjem za potrebe obiju strane.