Vojni zapovjednici "Koalicije voljnih" na sastanku u Londonu

20.03.2025.

Zadnja izmjena 19:17

Autor: Elizabeta Gojan/P.F./D.M./Dnevnik/HRT/Hina

video thumb

I dok u Bruxellesu europski čelnici raspravljaju o podršci Ukrajini, uzajamni žestoki napadi Rusije i Ukrajine ne prestaju. Istodobno, ministri obrana iz 20-ak zemalja okupili su se u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bi razgovarali o planu za očuvanje mira u slučaju prekida vatre.


"Koalicija voljnih", neformalna skupina koju su organizirale Ujedinjena Kraljevina i Francuska okupila se u Stalnom britanskom zajedničkom stožeru u Northwoodu. Iza zatvorenih vrata, ministri obrane iz oko 20 država, zapravo počinju s operativim pripremama za mirovne snage u Ukrajini - postigne li se bilo kakav dogovor o prekidu vatre.

- Raspravljamo kako koncepte pretvoriti u vojne planove, s posebnim naglaskom na očuvanje sigurnosti mora, neba i granica u Ukrajini. Postoji li dogovor, a nadam se da postoji, moramo planirati prije, a ne nakon dogovora, izjavio je predsjednik vlade Ujedinjene Kraljevine Keir Starmer.

Bile bi to više - "snage uvjeravanja", a ne "mirovne snage". Jasno je kako takozvane "čizme na terenu", vjerojatno oko 20.000 vojnika - nisu dovoljno jake za provedbu mira. One mir mogu samo nadgledati.

- Semantika je ovdje vrlo važna. O nazivu tih snaga sigurno će raspravljati na pregovorima. Iz mirovnih misija UN-a znamo da su one ili mirovne ili snage za nametanje mira, rekao je dr. Samir Puri, direktor Centra za globalno upravljanje i sigurnost.

Jedna od opcija koja se razmatra je da te snage možda ne djeluju na istoku Ukrajine , u blizini granice s Rusijom, kako bi pokušale uvjeriti Moskvu da ne predstavljaju napadačku prijetnju.

- Prisutnost snaga iz zemalja NATO-a na ukrajinskom tlu, pod bilo kojom zastavom, u bilo kojem svojstvu, jednaka je prijetnji širenja NATO-a. Ne prihvaćamo to ni pod kojim uvjetima, istaknuo je ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, 12. ožujka 2025.

Norveška, država koja na Arktiku graniči s Rusijom, članica je NATO-a, ali i ne i EU-a, jedina je europska naciju koja povećanu potporu Ukrajini može financirati iz vlastite blagajne. Ove će je godine više nego udvostručiti na 85 milijardi kruna, što je nešto više od 8 milijardi eura.

- U ovoj vrlo dramatičnoj situaciji, Norveška je na strani Ukrajine. Među prijateljima si, Volodimire. Vrlo širokom, jednoglasnom potporom i u parlamentu, pomoći ćemo Ukrajini u njezinoj obrani, razvoju i potrazi za slobodom, istaknuo je Jonas Gahr StØre, predsjednik vlade Kraljevine Norveške.

Nakon što je od američkog predsjednika čuo teme njegovog razgovora s ruskim kolegom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski još je jednom odbacio ruske uvjete za potencijalni mirovni sporazum, ističući kako je uklanjanje članstva Ukrajine u NATO-u "veliki dar Rusiji". Sugestiju Donalda Trumpa da Washington kupi nuklearnu elektranu Zaporižja, otklonio je, ustvrdivši da "nuklearne elektrane pripadaju narodu Ukrajine".

- Razmišljaju li Amerikanci o pronalaženju izlaza iz ove situacije, žele li nuklearku Zaporižja uzeti od Rusa, žele li ulagati u nju, modernizirati je - to je drugo pitanje. Možemo razgovarati o tome. Ali definitivno nismo razgovarali o vlasništvu nad njom, naglasio je Zelenski.

30 zemalja za sigurnosna jamstva uz potporu SAD-a


Keir Starmer i Emmanuel Macron nastoje okupiti "Koaliciju voljnih" nakon što je američki predsjednik Donald Trump počeo izravne pregovore s Rusijom prošli mjesec u cilju okončanja rata koji traje već tri godine. Starmer i Macron žele sigurnosna jamstva uz američku potporu, kako bi se Vladimira Putina odvratilo od kršenja prekida vatre.

Starmer i Macron iznijeli su ideju slanja vojnika u Ukrajinu u sklopu snaga za očuvanje mira ako se dogovori prekid vatre. Po britanskoj vladi, "značajan broj" zemalja spreman je na to, ali točne brojke nisu iznesene. Po Londonu, više od 30 zemalja spremno je pridonijeti toj "Koaliciji voljnih", na ovaj ili onaj način. Sudjelovanje bi se moglo sastojati u pružanju logističke i tehničke pomoći budućim mirovnim snagama ili primanja sudionika misije na svojem teritoriju.

Putin je u telefonskom razgovoru s Trumpom u utorak pristao prekinuti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu na 30 dana, ali nije pristao na potpuni prekid vatre. Zatražio je prekid naoružavanja Ukrajine i zapadne pomoći Kijevu. Ukrajina i Rusija u srijedu su se međusobno optužile da ne žele prekinuti sukob.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!