Dan velikih planova: Koji je daljnji smjer gospodarske politke

U organizaciji tjednika Lider u Zagrebu se održava 9. konferencija pod nazivom "Dan velikih planova". Svrha joj je poduzetnicima i  menadžerima dati praktične smjernice za izradu poslovnih planova, a govorit će se i o globalnim kretanjima, monetarnoj, kreditnoj i fiskalnoj politici, o privlačenju investicija i poticanju izvoza.



Vujčić: Zaustavljen rast produktivnosti, RH nije ‘catching-up’ zemlja

Guverner HNB-a govorio o proizvodnosti i izvozu, pri čemu je upozorio na nisku produktivnost domaće ekonomije i apelirao na izvršnu vlast da – barem u nekim od 15-ak društvenih sfera zrelih za strukturne reforme – poduzme nešto i približi nas usporedivim zemljama u Europi. Pritom je upozorio da eurozona ima najsporiji rast proizvodnosti u usporedbi s Japanom i SAD-om, a da je RH među lošijima u Europi. "Investicije nisu problem, problem je u ljudskom kapitalu", kazao je Boris Vujčić. Govoreći o područjima gdje bi se nešto moglo jednostavnije napraviti da se podigne produktivnost ekonomije, istaknuo je obrazovanje, zaposlenost, sustav financiranja ekonomije, državnu potrošnju i progresivnost poreznog opterećenja. Dodao je da u Hrvatskoj radi tek nešto više od polovice radno sposobnih građana, te podsjetio da sustav socijalnog osiguranja i mirovinski sustav godinama nisu reformirani.





Iza nas je godina stabilnosti, ispred godina reformi i daljnjeg rasta

Premijer Andrej Plenković kazao je da je iza Hrvatske godina stabilnosti, u kojoj je spriječen domino efekt krize u Agrokoru, a ispred nje godina daljnjeg gospodarskog rasta i reformi. Vlada će, kazao je, nastaviti provoditi strukturne reforme, odgovorno voditi javne financije i držati se plana konsolidacije državnih financija. "Proračun koji ćemo predstaviti za 2018. će se upravo na tom načelu, a naši daljnji koraci bit će usmjereni na kontrolu rashodovne strane proračuna te iskorištavanje svakog viška prihoda za smanjenje javnog duga i porezno rasterećenje", kazao je. Parafiskalno opterećenje smanjit će se, kazao je, za barem 20% do 2019. Predviđeno je ukidanje svih upravnih pristojbi koje čine izravan prihod središnjeg državnog proračuna, a dogovoren je prvi set parafiskalnih rasterećenja u iznosu od oko 185 milijuna kuna.

Najavio je da će se do kraja godine izmijeniti Zakon o poticanju ulaganja kako bi smo osnažili poticanje za IT industriju te će se donijeti novi Zakon o strateškim investicijskim projektima kako bi se pojednostavnila procedura i prilagodila privatnicima. Istaknuo je da je energetski sektor jedan je od važnijih područja za nove investicije te potrebu da se iskoristi povoljan položaj Hrvatske koji omogućava dobavu nafte i plina kopnenim i pomorskim putem. Važnu ulogu u tome ima projekt LNG na Krku. Najavio je i da se 2018. planira doseći gotovo milijardu eura investicija u turizmu. Premijer je najavio i mjere za zapošljavanje kojima je cilj maksimalno aktivirati domaću radnu snagu te usmjeriti sredstva k trajnom zapošljavanju i u privatnom sektoru. Namjera nastavka reforme mirovinskog sustava je poboljšanje njegove fiskalne i socijalne održivosti kroz poticanje duljeg zadržavanja radnika na tržištu rada te demotiviranje ranijeg umirovljenja. Rekao je i da će se kvaliteta zdravstvene usluge poboljšati donošenjem Nacionalnog plana razvoja bolnica, funkcionalnom integracijom bolnica te boljim upravljanjem nezdravstvenim uslugama, a izrađuju se mjere za stimulaciju ostanka mladih liječnika u Hrvatskoj te brže i lakše dobivanje specijalizacija.





Najučinkovitija demografska mjera je osiguranje stabilnog radnog mjesta

Predsjednica Kolinda Grabar - Kitarović pohvalila napore Vlade na započetim ekonomskim reformama, ali i upozorila da se uz pozitivne rezulate ne smijemo opustiti. Istaknuvši paradokse, primjerice da županije s najvećoj zaposlenošću i udjelom izvoza i industrije imaju najniže prosječne plaće u državi, predsjednica je kao poseban problem istaknula negativne demografske trendove. Najučinkovitija socijalna i demografska mjera je zapošljavanje, osiguranje stabilnog i globalno konkurentnog radnog mjesta. Gospodarstvo poput Hrvatskog to može postići samo razvojem izvozne ekonomije, kazala je Kolinda Grabar Kitarović. Prema njezinoj ocjeni, potrebna je promjena strukture cijelog gospodarstva i pronalazak načina da se Hrvatska prestane oslanjati na jedan ekonomski sektor. No, za usmjerenje gospodarstva prema izvozu više nije nužna jeftina radna snaga kao u proteklim stoljećima, već obrazovani ljudski kapital. Zato je istaknula reformu obrazovanja kao ključnu za postizanje ciljeva o kojima je govorila. "Potrebno je iskoristiti transfer znanja i ekonomije i omogućiti našim tvrtkama razvoj globalnog lanca vrijednosti. Prvi korak je inicijativa Tri mora", kazala je.





Gordana Deranja, predsjednica HUP-a, u uvodnom izlaganju obratila se predstavnicima vlasti te naglasila da, unatoč pozitivnim makroekonomskim kretanjima i činjenici da se danas u Hrvatskoj “lakše diše”, trenutni rast ne smije biti izgovor i alibi za zadržavanje postojećeg stanja. "Čekamo plan Vlade za iduću godinu jer će o tome ovisiti hoće li 2018. biti godina pozitivnih zaokreta ili opet godina propuštenih prilika", kazala je Deranja, osvrćući se na još uvijek postojeće probleme – birokraciju i parafiskalne namete.