Ured pravobraniteljice za djecu upozorava na medijsko izvještavanje o zločinu na Kajzerici

Vezano uz zločin koji se dogodio na Kajzerici i medijsko izvještavanje o istome, upitali smo Pravobraniteljicu za djecu. Kako komentira da u ovakvim slučajevima mediji izvještaju nepotvrđene i neprovjerene informacije, kako u takvim slučajevima zaštititi dijete od medijskih interpretacija te kako medijsko izvještavanje o tragediji koja se dogodila, a tiče se u ovom konkretnom slučaju obitelji bebe, može naštetiti tom djetetu kada odraste, odgovorila nam je njena zamjenica Marija Gabelica Šupljika.

- Ministarstvo: Nije bilo prijava koje bi ukazivale na nasilje u obitelji
- Sućut državnog vrha - Bandić: Zagreb je siguran grad
Gruden: Pitanje je što se to zbiva u Hrvatskoj u posljednje vrijeme
Božinović: Jednostavno ne pamtimo ovakav zločin
- Selanec o zločinu na Kajzerici: Nije slučajno. Sustavno je.

- Nažalost, gotovo u svakom slučaju stradanja djece o kojima su izvijestili mediji u protekloj godini pokazalo se da je u nas i dalje nedovoljno razvijena svijest o potrebi zaštite dostojanstva i privatnosti djece. Neki novinari i urednici ne poštuju ni osnovna zakonska ograničenja iz Zakona o elektroničkim medijima, ali ni Kodeks časti hrvatskih novinara. Napominjem da propisi izričito zabranjuju „objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta“ koje je žrtva, počinitelj ili svjedok nasilja, kao i iznošenje pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života. To svakako podrazumijeva da se ne smije objaviti ni identitet, dakle ni ime ni fotografija roditelja bilo kojeg djeteta uključenog u slučajeve nasilja, a niti druge specifične podatke- započinje.

Marija Gabelica Šupljika napominje da objavljivanje  nepotvrđenih i neprovjerenih informacija o tragičnim slučajevima nanosi dodatnu štetu svima uključenima i članovima njihovih obitelji, a niz takvih objava bit će još godinama dostupan na internetu što osobito teško pogađa djecu koja su preživjela traumatične događaje.

Preuzmite aplikaciju HRT Vijesti!

- Za sankcioniranje medija u slučaju kršenja Zakona o elektroničkim medijima nadležno je Vijeće za elektroničke medije. Smatram da to Vijeće treba kontinuirano pratiti rad elektroničkih medija i reagirati na svako kršenje zakona, što i jest njegova zakonska obveza, jer se bez redovitoga sankcioniranja neželjena praksa u izvještavanju o djeci neće zaustaviti. Izostanak sankcija za otkrivanje identiteta žrtava nasilja ohrabruje daljnja i ponovna kršenja propisa o zaštiti privatnosti djece, u što smo se uvjerili u više slučajeva ove godine, nastavlja.

Napominje i kako je njihov ured u više navrata pozivao medije i javnost da se suzdrže od objavljivanja podataka – i u medijima i na društvenim mrežama – kojima nanose dodatnu štetu djeci koja su bila žrtve nasilja i nesreća ili su na neki način bila uključena u takve situacije. Takve objave s fotografijama i imenima, čak i kad se u njima izražava suosjećanje i podrška, ne pomažu djeci već im češće štete, kaže. Dodaje kako je osobito važno da mediji ne prenose takve objave s društvenih mreža i da se pridržavaju profesionalnih načela iz svojega Kodeksa časti jer će tako donekle umanjiti počinjenu štetu. Mediji mogu pomoći i tako da naknadno uklone takve objave iz svojih online izdanja, napominje.

- Na sve veći problem neprepoznavanja djetetovog prava na privatnost u našem društvu upozoravaju nas i slučajevi u kojima su odgovorne osobe bez zadrške iznosile u javnost podatke o djeci koji su morali biti zaštićeni. U posljednje vrijeme učestali su slučajevi u kojima su predstavnici zdravstvene struke javno, pred kamerama, iznosili informacije o zdravstvenom stanju teško bolesne ili stradale djece. Time su prekršili i niz propisa u području svoje struke koji ih obvezuju na čuvanje liječničke tajne i zaštitu prava pacijenata - dodaje.

Zato su, zaključuje, nedavno pozvali Ministarstvo zdravstva da za zdravstvene djelatnike izradi konkretne Smjernice o zaštiti dostojanstva i privatnosti djece-pacijenata.