Zašto paničarimo i kako smanjiti strah zbog koronavirusa

Razloga za paniku nema, nemojte gomilati zalihu hrane, smrtnost nije veća nego u slučaju obične gripe - sve to danima ponavljaju stručnjaci.

No mi kao da ih ne čujemo i radimo upravo suprotno - paničarimo i strahujemo.

- Strah je normalna ljudska reakcija kada se doživi neka prijetnja, a ono što taj strah, u ovoj situaciji, povećava je to da se radi o nečem novom. I zato, unatoč svim informacijama koje dobivamo od stručnjaka, zapravo strahujemo više nego što strahujemo od uobičajene sezonske gripe - objasnila je dr. sc. Ljiljana Muslić, psihologinja, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja HZJZ-a.

- U strahu se pokušava vratiti osjećaj kontrole i ponašanja poput pretjerane kupovine su upravo to, rekla je.

- To se vidi i u većem pritisku na ordinacije, prisutna je neka iracionalna psihoza i strah - rekao je dr. Leonard Bressan, liječnik opće medicine iz Rijeke.

- Najčešća pitanja se odnose na visinu temperature, na kihanje i kašljanje koje je normalno u ovo doba i jednostavna zabrinutost da nisu došli u kontakt s nekim tko je možda bio u kontaktu s nekim... rekao je Bressan.

Poprilično smo bombardirani tim vijestima. A kada smo preplavljeni emocijama, skloni smo raditi neke prečice u procjeni rizika i onda percipirati da je taj rizik puno veći nego što on doista je, objasnila je Muslić.

No tada slušamo stručnjake i ne izlažemo se nepotrebnim rizicima. Ako je ta razina tjeskobe pretjerana, ona može dovesti do toga da naše ponašanje nije funkcionalno, rekla je.

Kolika je zapravo vjerojatnost da ćemo se zaraziti koronavirusom, pitala je voditeljica Andreja Oreč.

Vjerojatnost je na razini statističke pogreške, čak i niža od nje. Računajte da je u samom žarištu, gradu Wuhanu s 11 milijuna stanovnika,  oko 80 tisuća zaraženih. Mogućnost da vi dobijete, izvan Kine, takvu infekciju na razini je 5,6 promila rekao je Bressan.

Građani bi trebali slušati stručnjake koji im daju informacije i pratiti njihove savjete, složni su.

Dezinfekcijska sredstva na bazi klora ili alkohola uništavaju čestice virusa koji imaju ovojnicu od masti koja se rastapa s tim dezinfekcijskim sredstvima vrlo uspješno, objasnio je Bressan. Dakle, dovoljno je dezinficirati površine i redovito prati ruke.