Nove mjere za gospodarstvo

- Dana 29. veljače 2020. imali smo točno 1.542.328 osiguranika, a 15. listopada imali smo 1.545.538 osiguranika, što je za 3210 osiguranika više, rekao je premijer Andrej Plenković na konferenciji za novinare u Banskim dvorima želeći naglasiti kako je od početka krize povećan broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

➡️ Sindikalisti dijelom zadovoljni novim mjerama za očuvanje radnih mjesta 
➡️ Reakcije na Vladine mjere

-  Do sada smo isplatili, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), 6,85 milijardi kuna za različite mjere za očuvanje radnih mjesta. Kad se dodaju otpisani doprinosi dolazimo do više od 10 milijardi kuna. Toliko smo učinili dosad, rekao je premijer Plenković predstavljajući nove mjere gospodarstvu.

➡️ Čelnik Fine: Danas smo više ljudi deblokirali nego blokirali
➡️ Marić: Problem ovršenih i blokiranih nije nastao preko noći
➡️ Počele ovrhe, uvođenjem moratorija ostalo ih je oko 1 200 000


Kontekst epidemije koronavirusa treba smjestiti u sve ono što se zbiva u svijetu.

- Zaraženo je više od 40 milijuna ljudi na svijetu, to je dva puta više nego 10. kolovoza, a trend se nastavlja  Još ćemo neko vrijeme pronalaziti rješenja kako bismo u sve težim uvjetima osigurali gospodarsku aktivnost. Broj oboljelih ubrzano raste, kao i u Hrvatskoj. Od Covida-19 u Hrvatskoj su zaražene 26.863 osobe, imamo 5520 aktivnih i to je četiri puta više nego 1. listopada, rekao je Plenković.

Cilj mjera koje osluškuju potrebe socijalnih partnera

Cilj politike Vlade bio je da mjerama koje poduzimamo omogućimo što nižu razinu nezaposlenosti, očuvamo likvidnost poduzeća, što bolju turističku sezonu i da osiguramo da u 2020. bude manji gospodarski pad nego što je predviđano na proljeće. 

- Donošenjem mjera osluškivali smo potrebe i signale naših socijalnih partnera, i sindikata i poslodavaca. Novi današnji paket predstavljam i na temelju tih konzultacija, rekao je Plenković.

Za skraćeno radno vrijeme 2800 kuna

- Prva mjera odnosi se na skraćivanje vremena na 70% (dosad je bilo 50%). Smanjuje se potrebna dokumentacija kako bi se pojednostavila provedba mjere. Potpora raste s 2000 kuna na 2800 kuna. Tu mjeru je koristilo 606 poslodavaca, za više od 30.000 radnika, rekao je Plenković predstavljajući nastavak mjera za očuvanje radnih mjesta zbog krize izazvane pandemijom koronavirusne bolesti.




Stupnjevanje potpora od 2000 do 4000 kuna

- Druga mjera koju smo počeli s 3250 kuna, pa onda u travnju, svibnju i lipnju 4000 kuna i nastavili je do danas za najugroženije sektore. Tu smo mjeru prepravili i prilagodili ju potrebama koje imamo trenutno. Uvodi se stupnjevanje potrebe sukladno padu prometa, rekao je Plenković.

Na primjer: potpora od 2000 kuna po radniku za pad prometa od najmanje 40%. Dakle, ako nekome padne promet za 4%, on dobiva 2000 kuna po radniku.

Potpora po radniku ide onome kome je pao promet za 40%. Za pad prometa od 45 do 50% 2500 kuna,  50-55% 300 kuna, 55-60% 3500, a mjera po radniku 4000 kuna ide onome kome je pao promet za 60% i više. Na sve ove iznose korisnici se oslobađaju plaćanja doprinosa, objasnio je Plenković.

Pad prometa se više neće mjeriti na mjesečnoj bazi (primjerice listopad 2020. u odnosu na listopad 2019.) nego se uspoređuje pad prometa u drugom i trećem kvartalu 2019. i 2020. godine. Time se dobiva realnija slika pada prometa u pojedinim djelatnostima i dobit će se veći obuhvat korisnika.

- Ostavlja se iznimka za sektor kojima je rad ograničen odlukom Stožera civilne zaštite poput primjerice usluga hrane i pića. Njima se ostavlja na izbor hoće li se uspoređivati mjesečno ili kvartalno, rekao je.

Potpora za mikropoduzetnike

Uz sektore (promet, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, organizacija raznih događanja) dodajemo sektore biljne i stočarske proizvodnje, ribarstvo i s njima povezane usluge te usluge povezane s putničkim i vodenim prometom. Tu spada i povremeni prijevoz. Korisnici dosadašnje potpore za mikropoduzetnike (1-9 zaposlenih) imaju potporu bez obzira na sektor. Time su ove dvije mjere spojene u jednu, rekao je Plenković.

Mjere vrijede od 1. listopada do kraja godine (listopad, studeni, prosinac). Trošak mjera bi trebao biti između 300 i 350 milijuna kuna. Temeljni cilj mjera je očuvati radna mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog pandemije došlo do privremenog smanjenja opsega posla. Mjere će Vlada predložiti Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i očekujemo da će se u četvrtak donijeti na sjednici i počnu primjenjivati, rekao je Plenković te dodao da očekuje da će do kraja godine biti isplaćeno oko 7,2 milijarde radnicima i poslodavcima u privatnom sektoru za očuvanje radnih mjesta.

- Vrlo brzo prijeći ćemo i iznos od sedam milijardi kuna izravnih potpora, a ovim mjerama, u ovakvoj godini bez presedana, uspjeli smo održati broj osiguranika praktički na onim brojevima prije krize. To govori da je Vlada djelovala brzo, učinkovito i omogućila da nemamo eskalaciju nezaposlenosti i veće probleme u gospodarstvu, ustvrdio je premijer.

Nema otpuštanja radnika za koje se mjera koristi

Na predstavljanju mjera je bio i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović.

Komentirajući neslaganje između poslodavaca i sindikata je li dopušteno poslovno uvjetovano otpuštanje radnika, poručio je kako Vlada smatra da poslodavci koji će se javiti za sudjelovanje u mjerama neće moći otpuštati radnike.

- Generalni stav Vlade da se oni djelatnici za koje se mjera koristi ne mogu otpuštati. Ova mjera imao smisao za očuvanje za radnih mjesta, imao smisao očuvanja zaposlenosti i kao takva mora biti konzumirana i od strane poslodavaca, rekao je ministar Aladrović. 




To su nesuglasice koje ćemo izgladiti u sljedeća dva dana, kaže Aladrović, odnosno do sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na kojoj bi trebala biti donesena odluka o aktiviranju mjera.  

Naglasio je da mjere mogu konzumirati samo poslodavci koji će obavljati svoju gospodarsku aktivnost, odnosno otklonio je mogućnost da netko dobije potporu, a radnike "ostavi doma".

U slučaju otpuštanja radnika povratak potpore

Potvrdio je slučajeve otpuštanja radnika, iako su se poslodavci prijavili za dobivanje potpora, no tada su se potpore potraživale od poslodavaca kao nepripadne.

- Preko 100 milijuna kuna je do sada na taj način vraćeno HZZ-u, rekao je.