Markotić za Dnevnik HTV-a: Nada da će se veći dio cijepiti u 4-5 mjeseci

- Prvo cijepljenje s manjim brojem doza trebalo dogoditi prije kraja ove godine. Nakon toga slijede kvote koje bi trebale već biti dogovorene na razini EU-a i u jednom trenutku bi u svim zemljama u isto vrijeme trebalo početi cijepljenje, rekla je za Dnevnik HTV-a ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" profesorica Alemka Markotić na pitanje kakvu dinamiku cijepljenja možemo očekivati kad ono počne.

➡️ Plenković: Nacionalni će stožer sutra predložiti nove mjere 
➡️ Poruke liječnika obiteljske medicine uoči cijepljenja 
➡️ Na Znanstvenom savjetu razgovaralo se i o propusnicama 
➡️ Novo pismo Ivana Đikića: Ljudi umiru, trebamo shvatiti ozbiljnost situacije 

Govoreći o cijepljenju i cjepivima Markotić je rekla da se još vode razgovori na razini EK i da se pokušava na osnovi toga što farmaceutske kompanije mogu isporučiti napraviti pošten raspored i distribucija cjepiva po zemljama.

Tko će se prvi cijepiti?

- Prvo će to biti ugrožene populacije, stariji ljudi, potom zdravstveni djelatnici i djelatnici u sustavu socijalne skrbi. Iza toga u odnosu na dinamiku koju će farmaceutske kompanije moći pratiti, cjepiva će dobivati svi ostali. Iskreno se nadamo da će to biti čim prije i da će se u nekih četiri do pet mjeseci veći dio moći cijepiti, ali to ne mogu reći sa sigurnošću, kao ni itko drugi, dodala je.

- Svi računamo na svjesnost i savjesnost zdravstvenih radnika koji su u epidemiji dali puno toga dobrog u sprječavanju širenja zaraze u borbi za svaki život pacijenta, vjerujem da će veliki broj zdravstvenih djelatnika krenuti u smjeru cijepljenja, odgovorila je Markotić na pitanje koliki interes za cijepljenje očekuje, ponajprije među zdravstvenim radnicima koji prvi dolaze na red.

Tko se sve neće moći cijepiti? Što sve može biti kontraindikacija?

- Nema neki veliki popis kontraindikacija. Još čekamo odobrenje od EMA-e da bi bilo jasno što bi to trebalo biti. To bi uglavnom trebale biti osobe koje su alergične na neki od sastojaka cjepiva. Prva dva cjepiva koja dolaze bazirana na glasničkoj RNA nemaju neke posebne sastojke na koje bi veliki broj ljudi trebao biti alergičan. Vidjeli ste da se javljaju pojedine reakcije i to je uobičajena stvar kod primjene lijekova ili cjepiva. Bit će upozorene osobe koje se cijepe od zdravstvenih djelatnika, na što se moraju paziti, rekla je Markotić.

Koliko će trajati zaštita?

Na pitanje koliko bi trebala trajati zaštita od koronavirusa, rekla je da je to teško reći.

- Za sada se čini da ta zaštita traje oko 6 mjeseci. Dulja istraživanja nisu se mogla provesti. Nadamo se da će to biti i duže, s obzirom na to da se ide na docjepljivanje, odnosno drugo cijepljenje, rekla je.

Što ako dođe do bitnije mutacije virusa?

- Do sada se pokazalo da nije došlo do značajnije mutacije. Različite mutacije su pokazali različiti znanstvenici. Danas sam bila na znanstvenoj platformi EK i nema neke veće potvrde, nego se radi o manjim mutacijama i sojevima virusa i zasad se ne čini da bi one mogle značajnije ugroziti cijepljenje, komentirala je Markotić vijest iz Britanije o mutacijama koronavirusa.

Otpori cijepljenju

Postoje otpori cijepljenju pa se čak dovodi i u pitanje etičnost nastanka nekih vrsta cjepiva. Kako na to gledate? Možete li nam kazati nešto više o samom sastavu cjepiva koje dolazi u Hrvatsku?

- Prva dva cjepiva su sintetska cjepiva bazirana na glasničkoj RNA. Ne vidim razlog da bi se dovodilo u pitanje etičnost cjepiva. Čini se da su dosta sigurna za široku upotrebu. Za ostala moramo vidjeti koji su to prigovori na razini etike, koje su znanstvene značajke. Brojna cjepiva dosad su proizvedena na staničnim linijama i stotine tisuća ljudi u svijetu i Hrvatskoj su cijepljene tim cjepivima. Sve je otvoreno za raspravu, no sami ste vidjeli da postoje ljudi koji imaju neke primjedbe ili informacije koje njima nisu dovoljno jasne i treba puno raditi na kampanji, na objašnjavanju, na razjašnjavanju sve što ljude muči. Ne treba nikoga osuđivati, nego treba pokušati odgovoriti na sva pitanja, rekla je prof. Markotić.

O velikom broju umrlih

Na pitanje kako tumači velik broj umrlih dnevno, rekla je da to zdravstvenim djelatnicima najteže pada.

- Nažalost u pandemijama je takva situacija. To smo i očekivali jer je prije dva tjedna bio pik, veliki broj inficiranih. S brojem inficiranih raste i postotak onih koji imaju teški oblik bolesti i onda raste i postotak onih sa smrtnih ishodom. Nemamo lijek, različitim simptomatskim mjerama pokušava se što više poboljšati situacija. Važno je i da se ljudi podsjete koje su skupine pod visokim rizikom jer je kod njih najveći postotak smrtnosti. To su starija dob, kronični bolesnici sa šećerom, visokim tlakom, bubrežnim i srčanim bolestima, pretili pa i mlađi mogu imati iznimno teški oblik bolesti. Iznimno je važno da se oni što više štite u ovom zimskom razdoblju kada mogu dobiti veću količinu virusa, rekla je Markotić.

O nagradama

Na kraju je prof. Markotić govorila o današnjim priznanjima.

- To nam je veliko priznanje s obzirom na to da se Klinika već 11 mjeseci bori s epidemijom. Jedna nagrada je Medicina za humanost koja ide kolegama sa Zavoda za intenzivnu medicinu i u Odjel za izolaciju. Isto to su dobili i kolege iz respiracijskog intenzivnog centra KB-a Dubrava. Druga nagrada, iznimno vrijedna, jest za stručnost i znanost koja ide znanstvenoj jedinici, ali i laboratorijima HZJZ-a i Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", rekla je Markotić.