Što će biti s Imunološkim zavodom?

Imunološki zavod, koji je nekad bio profitabilna i ugledna institucija, danas je samo problem. Kako ga riješiti?

➡️
Uloga Imunološkog zavoda u epidemiji
➡️ Imunološki zavod pomaže testiranja
➡️ Što se događa s Imunološkim zavodom?
➡️ Sinčić: Za obnovu Imunološkog zavoda ima novca ali nema političke volje

Zoran Kalinić, pokretač narodne inicijative ''Naša krv za naše ljude'' gostujući u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" rekao je da je pronašao model kojim se može spasiti Imunološki zavod, ali ga država nije prihvatila.

- Priča traje od 2015. Inicijativa je polazila od toga da se radi o strateškoj proizvodnji koja mora ostati u našim rukama. Stvar mora biti u državnom vlasništvu i Imunološki može biti uspješan kao što je nekad i bio. Rješenje je da se moraju razvijati stvari koje su odmah profitabilne - proizvodnja i prerada plazme, dok se one ostale uključuju s vremenom. Time dobijemo da je to dugoročno održivo poslovanje, kazao je Kalinić.

Cjepiva su pogreška?

Smatra da je pogreška države što inzistira na cjepivima koja su, kako je rekao, tržišni proizvod za koji nije sigurno da može opstati. Naglasio je kako je pritom potrebno izgraditi novo postrojenje te da je pronašao renomiranu američku tvrtku koja bi to mogla napraviti u dvije godine.

Naime, Zavod je plazmu proizvodio do 2013. Sve proizvodnje su ugašene zato što su se izgubile proizvodne dozvole jer se nije zadovoljavalo dozvolama za dobru proizvođačku praksu.

- Problematika kreće još s kraja '90-ih. S vremenom su se postroživali uvjeti kakvo postrojenje mora biti, sve te promjene Imunološki nije pratio. Imali su dvaput intervenciju države i nisu to napravili, rekao je Kalinić.

Prvo riješiti statusno pitanje

Vedran Čardžić, ravnatelj Imunološkog  zavoda, istaknuo je da je  ministar Vili Beroš osnovao radnu skupinu koja je predložila tri modela kako riješiti pitanje Imunološkog zavoda i pokretanja proizvodnje. Naglasio je da prije svega treba riješiti statusne probleme – pitanje društva i pitanje ustanove.

- To su preduvjeti da bi se moglo ići u gradnju tvornice. Angažirali smo četiri ministarstva, imali smo međuresorne sastanke, zatražili njihova mišljenja, pri samom kraju smo modela kojim bi se riješilo statusno pitanje, a onda krenulo i u izgradnju tvornice. Duboko sam uvjeren da će u prvom kvartalu ove godine biti i ta odluka, a sama izgradnja je tehnička stvar. Želio bih napomenuti da to nije mrtvo slovo na papiru, na stranicama Vlade vidjet ćete dva dokumenta u kojima se izrijekom spominje revitalizacija Imunološkog, istaknuo je ravnatelj.

- Mi imamo stavljeno sve na papir, predstoji finese doraditi. Jedno je obećanje, a drugo papir, ako imate da je država sebi zacrtala da će to napraviti u četiri godine, ja bih samo molio povjerenje da će to i napraviti, poručio je Čardžić.

"Mrtvo slovo na papiru "

Kalinić  se osvrnuo na dva Vladina dokumenta koja se tiču revitalizacije Zavoda, a nisu nikada zaživjela.

- Ekipa koja godinama ništa ne uspijeva napraviti sada nas uvjerava da će nešto promijeniti, to je apsurd. To je apsolutno jedna magla. Imunološki građane košta preko 34 milijuna godišnje. Dosadašnje Vladino rješavanje koštalo nas je 170 milijuna kuna. Postrojenje za izradu plazme košta ispod 100. Znači, jedno smo već potrošili, a uskoro ćemo i virusno. Ta ekipa je neefikasna, troši naš novac, ustvrdio je.

Podsjetio je da se 2014., nakon što je država odlučila prodati Imunološki,
inicijativa Visia Croatica javila na natječaj jer je željela opstruirati privatizaciju Zavoda. Iako su, kako je rekao, zadovoljavali sve uvjete, tadašnji ministar Vrdoljak na sjednici Vlade 2015. odbio je prihvatiti ponudu rekavši da će država sama oživjeti proizvodnju.  

Stranci zainteresirani za suradnju s Imunološkim zavodom

Ravnatelj Čardžić istaknuo je da, osim plazme, Zavod u budućnosti planira proizvoditi i cjepiva. Također, naglasio je kako postoji interes etabliranih potencijalnih partnera iz jugoistočne Azije za suradnju u proizvodnji virusnih cjepiva.

Što se tiče proizvodnje antitoksina protiv uboda zmija otrovnica, Čardžić je rekao da postoji interes tzv. sredozmenog bazena te da imaju konkretne upite iz Izraela, Turske, Italije.

- Imamo dobar interes, ne bi trebao biti upitan plasman naših proizvoda, smatra Čardžić.