Europski parlament predložit će ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere, najavila je u ponedjeljak hrvatska zastupnica Biljana Borzan u Zagrebu, predstavljajući Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu.
24.11.2025.
21:01
Autor: M.M./HRT/Hina
Europski parlament predložit će ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina uz jak sustav provjere, najavila je u ponedjeljak hrvatska zastupnica Biljana Borzan u Zagrebu, predstavljajući Izvješće o zaštiti maloljetnika na internetu.
Glavna preporuka Parlamenta je ograničenje dobi korisnika društvenih mreža na 13 godina, a od 13 do 16 samo uz pristanak roditelja, objavio je njezin ured u priopćenju.
- Od pojave društvenih mreža i pametnih telefona pojavili su se zabrinjavajući trendovi kod djece i mladih. U posljednjih nekoliko godina imamo veliki porast mladih između 11 i 15 godina koji se osjećaju nesretno. Najveći porast je kod djevojčica, gdje je gotovo svaka druga nesretna, rekla je Borzan najavljujući Izvješće koje će EP ovog tjedna prihvatiti na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.
Razloge za takvo stanje treba tražiti u današnjem načinu života mladih, smatra zastupnica iz redova socijalista.
- Istraživanja pokazuju da mladi danas provode puno manje vremena socijalizirajući se. S dva i pol sata na dan to je vrijeme palo na 40 minuta, vrlo mnogo ih spava manje od sedam sati, a primjetno je i odgađanje životnih iskustava poput kasnijeg ulaska u prvu vezu ili polaganja vozačkog ispita, objasnila je Borzan.
Referirala se i na podatke britanskog časopisa The Economist, prema kojima je broj mladih koji se samoozljeđuju u velikom porastu kao i broj samoubojstava.
Na razini Europske unije samoubojstvo je češći uzrok smrti maloljetnika od prometnih nesreća, ističe se u priopćenju.
Prema Borzan, riječ je o društvenoj krizi kojoj je pridonijelo mnogo čimbenika.
- Ali svakako ne treba ignorirati činjenicu da svaki dan milijun ljudi s ChatGPT-om razgovara o samoubojstvu. U EU-u mladi sedam sati dnevno provode na internetu, 78 posto provjerava mobitel svakih sat vremena, a gotovo polovina je konstantno online, rekla je hrvatska eurozastupnica.
Naglasila je da svega pola sata manje na internetu dnevno "ima pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje".
Osim ograničenja dobi korisnika na 13 godina, Europski parlament predlaže zabranu korištenja podataka mladih za oglašavanje te zabranu dizajna koji izaziva ovisnost, "poput beskonačnog scrolla, autoplay funkcije i nepotrebnih notifikacija", dodaje se u priopćenju.
- Model poslovanja velikih internetskih divova je zadržati korisnika što dulje na mreži. Nemaju skrupula ni pred čim, pa čak ni pred alarmantnim podacima o utjecaju na mentalno zdravlje mladih. Ovo je veliki iskorak Parlamenta sa širokim političkim konsenzusom pred novi europski zakon koji se očekuje potkraj iduće godine, poručila je Borzan.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora