Škole bez logopeda: sve više djece s teškoćama, a stručnjaka nema

U Hrvatskoj kronično nedostaje logopeda u osnovnim školama, iako sve više djece ima teškoće u govoru, čitanju i pisanju. Brojne škole godinama bezuspješno traže stručnjake, no resorno ministarstvo uporno odbija njihovo zapošljavanje.

U jednoj šibenskoj osnovnoj školi zaposlenje logopeda poništeno je čak četiri puta.

Nakon odlaska u mirovinu Diana radi u istoj školi, na istom radnom mjestu, ali u privatnoj praksi. Potrebe za logopedom su velike, a liste čekanja rastu.

- Ima više dijagnosticiranja, ali bez obzira na to mislim da su teškoće u povećanju. Naročito teškoće artikulacije, odnosno narodski tepanje, ispričala je logopedica u mirovini Diana Sekso.

Osnovna škola Juraj Šižgorić već četiri puta od ministarstva je tražila da se ponovno zaposli logoped - i svaki put dobila odbijenicu. U školi u Rogoznici logopeda i psihologa nema, a ured pedagoga često je prazan.

- Mi bi trebali imati nekog tko bi nam stručno mogao pomoći u mnogim situacijama. Imamo samo pola pedagoga, psihologa nemamo. Uporno šaljemo zahtjeve za suglasnost, nikako ne dobivamo, navela je ravnateljica OŠ Rogoznica Dina Goleš.

Zašto se zahtjevi odbijaju - pitali smo resorno ministarstvo, ali odgovor nismo dobili. Općina Rogoznica, pak, problem prepoznaje i traži rješenje.

- Zajedno sa školom da idemo u raspisivanje natječaja da polovicu satnice sufinancira ministarstvo, a pola ćemo opet sufinancirati mi kao općina, rekla je Anita Živković, načelnica Općine Rogoznica.

Državni pedagoški standard nalaže dva stručna suradnika na 180 učenika. Tri ako učenika ima više. Stručni timovi u školama iznimno su važni, ali i rijetki.

- Za jedno dijete treba okupaciju svih nas, treba mišljenje psihologa, defektologa, pedagoga kada se radi o djetetu kada je pod opservacijom ili tko ima određene teškoće, rekla je Zorana Vrbičić, voditeljica Stručnog vijeća pedagoga ŠKŽ za Osnovne i Srednje škole.

U školama kronično nedostaje logopeda.

U 23 škole i 10 osnovnih, mi imamo logopeda u jednoj osnovnoj školi i u drugoj za pola. I to se jako vidi. Danas, nažalost, dolaze nam sve više djece s teškoćama govorno-glasovne komunikacije, ispričala je Vrbičić.

Lani je u županiji upis odgođen za 85 djece. Godine prolaze, a bez adekvatne stručne pomoći u školama djeca ostaju bez podrške koja je ključna za njihov razvoj.