Borzan o mandatu predsjednice EK: nedostajalo je konkretnih rješenja

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je govor o stanju Europske unije, posljednji u ovom mandatu prije europskih izbora koji nas čekaju u lipnju. Od zdravstvenih, gospodarskih, klimatskih, migrantskih izazova do posljedica rata u Ukrajini, s mnogo se toga u četiri godine susreli Unija i njezini građani.

Hrvatske eurozastupnice Biljana Borzan iz Kluba zastupnika progresivnog saveza socijalista i demokrata te Sunčana Glavak iz Kluba zastupnika Europske pučke stranke osvrnule su se na posljednji govor predsjednice EK Ursule von der Leyen prije izbora 2024. godine.

Biljana Borzan je istaknula kako je govoru "nedostajalo konkretnijih riješenja" te da se je trebalo više osvrnuti na borbu s inflacijom, krizom i visokim cijenama.

- Pomalo je nedostajalo konkretnijih rješenja. Predsjednica je održala, sasvim očekivano, jedan predizborni govor. Ona se osvrnula ne samo na ono što je bilo u zadnjih godinu dana nego i na čitav mandat. Ponovila je neke stvari koje su zasluga EU-a, a koje su itekako građanima pomogle tijekom korona krize i krize uslijed ukrajinskog rata. Ono što je meni nedostajalo u smislu konkretnih rješenja je borba s inflacijom, krizom i cijenama koje sve više divljaju, rekla je.

Dodala je kako je propuštena prilika za oporezivanje velikih multinacionalnih kompanija koje "zarađuju milijarde na tlu EU".

- Tu je dio govora bio prekratak i mislim da je mogla ići s konkretnijim rješenjima, kao što je recimo porez na multinacionalne kompanije koje zarađuju milijarde eura na tlu EU-a, a ne plaćaju niti centa poreza. Prema procjenama EK-a se na godišnjoj razini u EU gubi 50-70 milijardi eura zbog neplaćanja tog poreza. Mislim da ne moram nikom objašnjavati koliki je to novac i koliko predivnih stvari bi se od tog novca moglo napraviti vezano za socijalne programe, pomoć ugroženim, djeci i slično, kazala je.

O ljudskim pravima: To je namjerno preskočila

Borzan je ustvrdila kako se nedovoljno govorilo o ljudskim pravima, iako se von der Leyen osvrnula na ženska prava u dijelu govora.

- Što se tiče ljudskih prava, mislim da se nedostatno osvrnula na neke stvari. Svakako je počela počela govor sa ženama. Svakako treba još jednom naglasiti da je ova prva EK na čijem je čelu žena i da ima polovicu žena u vodstvu. To se kroz određene zakonske inicijative i vidjelo, rekla je.

Naglasila je kako bi EU trebala više napraviti kada se radi o ograničavanju pristupa EU fondovima, državama koje opstruiraju ljudska prava.

- Problem je kada se radi o vezanju fondova EU-a i ljudskih prava, smatram da je to možda namjerno preskočila ponoviti jer idu izbori. Države koje ne poštuju ljudska prava, ne mogu računati na europski novac, dodala je.

Glavak uzvratila, optužila Borzan za "površnost"

Glavak je optužila Borzan za "neslušanje" onoga što je rekla predsjednica EK. Ustvrdila je su veliki problemi bili "jasno podcrtani".

- Što se tiče točaka o kojima je ona govorila, možda kolegica Borzan nije slušala od početka do kraja. Ona je jasno podcrtala da se suočavamo s inflatornom krizom, manjkom radne snage, itd. Jednako tako, bile su poslane jasne poruke malim i srednjim poduzetnicima, kazala je.

Ustvrdila je kako Borzan "površno iščitava" ono što je rekla von der Leyen.

- Govorila je jednako tako o ljudskim pravima. Nije dobro površno iščitavati čisto iz drugog političkog kuta jer nekome nešto tako odgovara, zaključila je.

Borzan: Dio o inflaciji na manje od polovice A4 papira

SDP-ova europarlamentarna zastupnica odgovorila je kako svoj posao radi "vrlo temeljito", te da predsjednica EK-a "nije poslala dobru poruku".

- Ja ću odmah reagirati na izlaganje kolegice Glavak. Hrvatski građani znaju da kada se nečim bavim, to radim vrlo temeljito. Dio o inflaciji gdje ona (predsjednica EK) daje osvrt na situaciju je stao na manje od polovice jednog A4 papira. Sigurno, s obzirom na težinu situacije u kojoj se danas nalaze građani EU, obratiti pažnju na takav problem, mislim da nije bila dobra poruka, rekla je.

Pohvalila je Ursulu von der Leyen kada se radi o borbi s energetskom krizom, dodala je da je taj program donesen jer su ga "nametnuli socijalisti i demokrati".

- Predsjednica je dobro istaknula da je upravo zbog EU-e i mjera koje smo mi poduzimali, cijena megavat sata struje bila prije godinu dana 300 eura, a danas je 35 eura. Zbog programa SURE koji su nametnuli socijalisti i demokrati je sačuvano 40 milijuna radnih mjesta. Ovaj dio vezan za ljudska prava je sigurno jedan dio gdje je mogla poslati jasnu poruku i sigurna sam da to nije slučajno, zaključila je.