U Bugarskoj su danas predsjednički izbori, u sjeni rata koji je sve bliže njezinim granicama. Pravo glasa ima gotovo šest milijuna i 600 tisuća birača, a kampanju su zasjenili napadi dronovima na trgovačke brodove u Crnome moru. Deseci pomoraca su poginuli ili se vode kao nestali.
Bugarska ne bira samo šefa države koji ionako ima ograničene ovlasti. U zemlji na istočnom krilu NATO-a, gdje su se posljedice rata u Ukrajini osjetile i napadima dronovima na trgovačke brodove u Crnom moru, birači odlučuju kako će njihova zemlja balansirati između Moskve i Zapada. Aktualna predsjednica želi Bugarsku u europskom i NATO okviru, ali umjesto nove vojne pomoći Ukrajini zagovara pregovore s Rusijom.
- Moji protivnici tvrde da se mora voditi rat iscrpljivanja, odnosno da jedna strana mora biti potpuno iscrpljena prije nego što može sjesti za pregovarački stol. Ali istina je da smo svi mi ti koji smo najviše iscrpljeni. To jasno pokazuje i bijes ljudi diljem Europe, kaže Iliana Iotova, aktualna predsjednica i predsjednička kandidatkinja.
Glavni izazivač Iliane Iotove - Andrey Gyurov - želi snažnije europsko povezivanje i jasnu potvrdu bugarskog savezništva s NATO-om.
- Predsjednik treba biti osoba koja ujedinjuje. Ali jedinstvo ne znači šutjeti kako bi se izbjegli sukobi i ne znači izjednačavati one koji poštuju zakon s onima koji ga gaze, naveo je Andrey Gyurov, predsjednički kandidat.
Iako bugarski predsjednik nema izvršne ovlasti poput premijera - zapovijeda oružanim snagama i može uložiti veto na zakone. Prema istraživanjima - Iotova ima potporu malo više od 47 posto ispitanika nasuprot Gyurova s gotovo 31 posto.
- Oni koji vode zagovaraju neutralniji pristup, prekid pomoći Ukrajini i obustavu isporuka oružja, uz retoriku usklađenu sa stajalištima Kremlja - uključujući izraze preuzete izravno iz ruske propagande. S druge strane, proeuropski kandidati predstavljaju građane koji žele tješnju integraciju u EU-u i snažniju ulogu Bugarske u NATO-u, kazao je Dobromir Zhivkov, sociolog, Market Links.
U posljednja dva tjedna u napadima dronova uz obale Bugarske i Rumunjske pogođeno je najmanje sedam trgovačkih brodova. Dva su pomorca poginula, najmanje 25 ih se vodi kao nestalo. U jednom od napada potonuo je trgovački brod, nestalo je 11 članova posade
Crno more ključno je za ukrajinski izvoz žita. Napadi otežavaju pomorski promet i povećavaju rizik za civilne posade, a bugarske vlasti - iako sumnjaju na rusku umiješanost - kažu da nedvojbenih dokaza nemaju.
Ovi su izbori zato ispit vanjskopolitičkog smjera Bugarske prema Rusiji, a analitičari predviđaju da je, uz očekivanu izlaznost manju od 40 posto, najizgledniji drugi krug.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!