20:49 / 09.12.2020.

Autor: D.M./Hina/HRT

EU izbjegao krizu, konsenzus oko VFO-a i plana za oporavak

Foto: Olivier Matthys/REUTERS

Foto: Olivier Matthys/REUTERS

Foto: - / REUTERS

Više je gorućih pitanja - mađarsko-poljska blokada financijskog paketa, borba protiv pandemijea, Brexit, sankcije protiv Turske i odnosi s SAD-om.
Čelnici država članica EU-a postigli su dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za sljedećih sedam godina i planu za oporavak, koje su dosad blokirale Mađarska i Poljske, objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Postignut je dogovor o VFO-u i paketu za oporavak EU nove generacije, objavio je Michel na Twittteru.

VFO za razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosi 1074 milijarde eura, a izvanredni instrument za oporavak nazvan EU sljedeće generacije iznosi 750 milijardi, od kojih bi se 390 milijardi državama članica dodijelilo kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi kroz povoljne zajmove.

- Sada možemo krenuti s provedbom i oporavkom naših gospodarstava, istaknuo je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Dogovor znači da su sve članice prihvatile kompromisni prijedlog za otklanjanje mađarsko-poljske blokade velikog financijskog paketa prema kojem se odluka o povezivanju dodjele europskih sredstava s vladavinom prava ne bi mogla primijeniti dok to ne odobri Sud EU-a. Mađarska i Poljska blokirale su cijeli paket jer nisu pristajale da se dodjela europskih sredstava uvjetuje vladavinom prava.

Na kraju je uredba o mehanizmu vladavine prava ostala nepromijenjena, a Mađarska i Poljska su kroz interpretativnu izjavu dobile jamstvo da će se mehanizam koristiti objektivno i nepristrano. U interpretativnoj izjavi se pojašnjava kako i kada se može aktivirati mehanizam kojim se uvjetuje dodjela europskih sredstava poštivanjem vladavine prava. Prema toj izjavi, Komisija neće predlagati mjere prema uredbi o mehanizmu uvjetovanosti dok ne razradi smjernice za primjenu mehanizma, a te smjernice mogu biti dovršene tek nakon odluke Suda EU-a. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković čestitao je svima i ponovio da Hrvatska sada ima 24,2 milijarde eura za gospodarski oporavak. 

Slovenski premijer Janez Janša na summitu je predstavljao Hrvatsku jer se premijer Plenković još oporavlja od zaraze koronavirusom.

"U vezi s epidemiološkom situacijom potrebno je pojačati komunikaciju i koordinaciju u blagdanskim danima"

Prva tema summita bila je epidemiološka situacija. Zaključak je da se postignuta razina komunikacije i koordinacije ojača u blagdanskim danima jer će svaka država imati drugačiju regulativu, neke će jačati, neke slabjeti mjere. Govorilo se o važnosti informiranosti građana o cjepivu, jer veliki postotak građana Europe cjepivu ne vjeruje, rekla je HRT-ova dopisnica Jasna Paro.

➡️ Johnsonova 'posljednja večera' u Bruxellesu

Britanski premijer Boris Johnson kazao je da postoji velika mogućnost da Velika Britanija i EU ne postignu trgovinski sporazum do za to predviđenog roka. Istaknuo je da sad postoji velika mogućnost da ćemo imati rješenje koje je sličnije australskom nego kanadskom odnosu s EU-om.

Pregovori Londona i Bruxellesa su u završnim danima, ali su dvije strane neusuglašene po nizu pitanja. U nedjelju će donijeti odluku hoće li nastaviti razgovore. Johnson je danas poručio da Britanija i dalje želi sporazum, no da bi kraj prijelaznog razdoblja nakon izlaska iz saveza 31. prosinca mogao završiti bez trgovinskog sporazuma. To je nazvao dogovorom u australskom stilu.


➡️ Borba protiv pandemije koronavirusa
➡️ Odnosi sa Sjedinjenim Državama
➡️ Borba protiv klimatskih promjena 
➡️ Odnosi s Turskom i napetost u Sredozemlju

Čelnici EU-a razmotrit će mogućnost uvođenja sankcija protiv Turske koja se spori se s Grčkom i Ciprom oko raspona epikontinentalnog pojasa u istočnom Sredozemlju i prava na iskorištavanje prirodnoga plina. Na prošlom summitu EU je ponudio Turskoj "pozitivnu agendu" u odnosima ako odustane od provokacija. Turska je pred summit povukla brod koji je istraživao nalazišta plina, da bi ga nakon toga vratila u sporne vode. Ta je zemlja u poziciji da ucjenjuje EU s obzirom da na svom tlu ima preko tri milijuna izbjeglica koje može potaknuti da krenu prema Europi. Sankcije traže Grčka i Cipar uz snažnu potporu Francuske. Njemačka i druge zemlje žele kompromisno rješenje.
Foto: arhiva, Kenzo Tribouillard/REUTERS

Foto: arhiva, Kenzo Tribouillard/REUTERS

Foto: - / REUTERS

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!