20:49 / 09.03.2021.

Autor: Hina

"EU za zdravlje" s proračunom od 5,1 mlrd. eura

Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu

Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu

Foto: Moritz D. / Pixabay

Europski parlament u utorak je odobrio program "EU za zdravlje", odgovor Unije na pandemiju COVID-a, s ciljem povećanja kvalitete i otpornosti zdravstvenih sustava država članica, s proračunom od 5,1 milijardu eura od 2021. do 2027.


Zastupnici u Europskom parlamentu na plenarnoj sjednici podržali su privremeni dogovor s Vijećem o programu "EU za zdravlje" sa 631 glasom "za", 32 "protiv" i 34 "suzdržana".


Proračun programa iznosi 5,1 milijardu eura, od čega je najmanje 20 posto namijenjeno za prevenciju bolesti i promicanje zdravlja, a program je razvijen u sklopu odgovora EU-a na pandemiju bolesti COVID-19.


Glavni su ciljevi programa jačanje zdravstvenih sustava podržavanjem država članica u međusobnom koordiniranju i dijeljenju podataka te veća dostupnost lijekova i medicinskih proizvoda po povoljnijim cijenama.


Novi program "EU za zdravlje" donijet će koristi u područjima u kojima Unija može dodati vrijednost dopunjavajući politike država članica. Zahvaljujući programu moći će se ulagati u stvaranje rezervi medicinskih potrepština za slučajeve krize, stvoriti rezervno zdravstveno osoblje i stručnjaci koji mogu biti mobilizirani u cilju sprečavanja ili odgovora na zdravstvene krize u cijelom EU-u, obučavati zdravstvene djelatnike za misije diljem EU-a, pojačati praćenje prijetnji zdravlju i poboljšati otpornost zdravstvenih sustava kako bi se osigurali bolji zdravstveni ishodi za sve građane.


U raspravi na plenarnoj sjednici zastupnici su istaknuli ulogu koju će novi program imati u suzbijanju nejednakosti u zdravstvu među zemljama članicama, kao i među različitim društvenim skupinama.


Rumunjski eurozastupnik i izvjestitelj parlamenta za taj program Cristian Silviu Buşoi (EPP) istaknuo je u raspravi da ovo nije samo odgovor na pandemiju, nego i reakcija na očekivanja građana.


- Čak 70 posto građana očekuje veći angažman u stvaranju boljeg zdravstvenog sustava, kao i jednak pristup zdravstvenim uslugama u svim zemljama, istaknuo je Busqui.


Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), istaknula je kako je vrijeme da se EU i države članice usmjere na budućnost i stvaranje preduvjeta za postizanje pune jednakosti svih europskih građana u liječenju i dostupnosti zdravstvene skrbi.


- Protekla godina pokazala nam je važnost očuvanja zdravlja i nužnost ulaganja u javno zdravstvo. Svjesni smo da smo na teži način naučili i uočili sve slabosti naših zdravstvenih sustava, naglasila je Glavak (HDZ/EPP). Posebno je istaknula da bi "EU za zdravlje" trebao pripremiti europske zdravstvene sustave za suočavanje s budućim prijetnjama zdravlju, ali i kroničnim bolestima s kojima se suočavaju europski građani.


- Iako je COVID-19 bio u fokusu naših rasprava, moramo se pitati i što je s drugim bolestima, pretragama i liječenjem. Zdravlje je najveća vrijednost o kojoj svi moramo brinuti, a ovo je jasan signal da idemo u dobrom smjeru, zaključila je Glavak.


Eurozastupnik Tomislav Sokol (HDZ/EPP) ocijenio je u raspravi da je pandemija otkrila koliko Europa nije bila spremna za suočavanje s ozbiljnom zdravstvenom krizom.


- Nikada se više ne smije dogoditi da liječnik mora odabrati tko će živjeti ili umrijeti jer bolnica nema resursa da svima pomogne, istaknuo je Sokol te naveo činjenicu da EU do sada nije imao sustavnu zdravstvenu politiku. Sokol smatra da u sklopu programa "EU za zdravlje" trebamo nadograditi zdravstvene sustave u državama članicama, smanjiti zdravstvene nejednakosti u cijeloj Europi, podržati digitalizaciju u zdravstvenom sektoru te ojačati financiranje Plana za borbu protiv raka i vratiti proizvodnju lijekova u Europu.


Hrvatski nezavisni eurozastupnik Mislav Kolakušić napao je farmaceutsku industriju ustvrdivši da je "vjerovati da ona želi zdrave građane isto što i vjerovati da vojna industrija želi mir u svijetu".


- Kao strašna posljedica promašene politike i reakcije na jednu od gotovo svakodnevnih mutacija koronavirusa, imamo posljedicu da samo u Hrvatskoj nije obavljeno više od 110 tisuća hitnih kirurških intervencija, pregleda teških kroničnih bolesnika, oboljelih od raka i drugih, rekao je Kolakušić.


Prema mišljenju hrvatskog europarlamentarca Ivana Vilibora Sinčića (Živi zid), "zdravstvenu politiku Europe obilježit će tri stvari: kriza, korona i korupcija". Upozorio je i na to da se "među zemljama događa kampanja straha, ostvaruje se mentalna i sistemska kontrola situacije".


Za SDP-ova eurozastupnika Predraga Freda Matića ova je rasprava jedna od najvažnijih, a istaknuo je da jednakost u pristupu zdravstvu mora biti temeljna vrijednost našeg djelovanja u ovom području.


- O tome ovise životi, a svjedoci smo velike nejednakosti u pristupu zdravstvu, kao i toga da je dio zdravstvenih djelatnosti i postupaka opisan kao nevažan, posebno u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja, koji nikako ne smije biti predmet političkih manipulacija, zaključio je Matić.


Željana Zovko je, kao supredsjedateljica skupine zastupnika Europskog parlamenta za zdravlje pluća, izrazila zadovoljstvo što će "EU4Health" financirati napore za prevenciju i dijagnozu nezaraznih bolesti, poput raka, kroničnih bolesti dišnog sustava i dijabetesa. HDZ-ova europarlamentarka rekla je da EU sada može razviti dugoročne strategije, bolje praćenje te bolju prevenciju i liječenje zdravstvenih problema, onih koji se odnose na koronavirus i onih koji nisu povezani s virusom SARS-CoV-2, priopćio je ured zastupnice.


Kad Vijeće službeno odobri uredbu, ona će stupiti na snagu dan nakon objave u službenom listu Europske unije, a primjenjivat će se retroaktivno, od 1. siječnja 2021.




Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!