Macron: Europljani trebaju sami pisati svoju povijest

Pobjeda Donalda Trumpa utjecat će na cijeli svijet. Što će njegov povratak u Bijelu kuću donijeti Europi - jedna je od tema dvodnevnog sastanka Europske političke zajednice i Europskog vijeća u Budimpešti. 

Iako su čelnici europskih zemalja čestitali novoizabranom američkom predsjedniku na pobjedi, okupili su se kako bi raspravili posljedice njegova reizbora na Europu. Odnosi SAD-a i Europske unije u Trumpovu prvom mandatu nisu bili idilični.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u četvrtak u Budimpešti Europljane da sami pišu svoju povijesti, a ne da im je drugi pišu.

- Hoće li našu povijest pisati Vladimir Putin sa svojim invazijama ili Amerika sa svojim izborima ili Kina sa svojom tehnologijom? upitao je Macron govoreći na samitu Europske političke zajednice na koje su se okupili čelnici gotovo svih europskih zemalja.

Macron je ponovio da se zauzima za europsku autonomiju i suverenost.

- Moramo poduzeti korake da sami pišemo tu povijest. To ne znači bezuvjetni atlantizam ili napuštanje naših saveza ili prepuštanje nekontroliranom nacionalizmu, rekao je francuski predsjednik.

Kazao je i da je čestitao Donaldu Trumpu na ponovnom izboru za američkog predsjednika, ali da nije na Europljanima da kažu je li njegova pobjeda dobra ili loša.

- Trumpa su izabrali Amerikanci i on će braniti njihove interese. To je dobro i legitimno. Jedino pitanje za nas je da odlučimo hoćemo li braniti interese Europljana, rekao je Macron.

Naglasio je da je Europa, EU s 440 milijuna ljudi te velika Europa 47 zemalja Europske političke zajednice sa 700 milijuna, puno snažnija nego što se ponekad misli.

- Nema drugog prostora na svijetu koji ima tako veliko tržište i takve zajedničke vrijednosti, rekao je Macron. Djelujući zajedno, "možemo oblikovati svoju budućnost, a ne biti puki klijenti drugih".

Lidere Starog kontinenta ponajviše zabrinjava mogući Trumpov nastavak uvođenja visokih carina na uvoz robe iz Europe. Trump se u kampanji hvalio i da može prekinuti rat u Ukrajini u jednom danu.

- Pozicija EU-a je jasna. Želimo ojačati Ukrajinu jer znamo da jačanje Ukrajine jača nas same. Vjerujem američkom društvu, siguran sam da američko društvo zna da je to u njegovu interesu - da moramo pokazati svoju čvrstinu kada surađujemo s autoritarnim režimima jer, ako bi Sjedinjene Države pokazale slabost prema Rusiji, što bi to značilo za Kinu?, rekao je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.

U Budimpešti se okupilo 50-ak lidera europskih zemalja koje nisu jedinstvene u mnogim pitanjima. Osim čelnika zemalja EU-a, tu je bio i ukrajinski predsjednik Zelenski, britanski premijer Starmer, turski predsjednik Erdogan, ali i pojedini čelnici zemalja zapadnog Balkana. Domaćin susreta - mađarski premijer Viktor Orban, snažno je zazivao Trumpovu pobjedu i protivi se daljnjoj vojnoj pomoći Ukrajini.

 - Situacija u Europi teška je, komplicirana i opasna. U trećoj smo godini rata Rusije protiv Ukrajine, Bliski istok gori zbog terorističkih napada i sukob može dodatno eskalirati, rekao je Viktor Orban, mađarski premijer.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je nadu da će s Trumpovom pobjedom doći do razgovora o prekidu vatre u Ukrajini. Takav model ne pozdravlja premijer Andrej Plenković.

- Svi žele mir, nitko ne želi da ljudi ginu, to je pozicija svih nas, ali s druge strane ne može se dovesti do toga da prihvaćamo bilo kakav mir, koji će negirati sve ono za što se mi načelno zalažemo, poručio je Andrej Plenković, hrvatski premijer.

Donald Trump nije s obožavanjem gledao ni na NATO. Smatra da mu SAD previše financijski pomaže. Zemlje članice nadaju se nastavku transatlantskog partnerstva.

- Dok je bio predsjednik, on je bio taj u NATO-u koji nas je stimulirao da prijeđemo 2%. I sada, također zahvaljujući njemu – NATO je, ako na trenutak izuzmete članstvo SAD-a, iznad 2%. I to je velikim dijelom njegova zasluga, njegov uspjeh, i moramo učiniti više. To znamo, rekao je Mark Rutte, glavni tajnik NATO-a.

- Ako netko investira u obranu investiramo mi, ovogodišnji proračun je milijardu i 350 milijuna eura, proračun iduće godine će biti još veći, rekao je Andrej Plenković, hrvatski premijer.

Zelenski kaže da ustupci Putinu neće zaustaviti rat

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odlučno je odbacio davanje ustupaka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu jer je to neprihvatljivo za Ukrajinu i samoubilački za Europu.

- Od zadnjeg summita Europske političke zajednice u srpnju u Velikoj Britaniji puno se govorilo o potrebi da se popusti Putinu, o povlačenju, pravljenju ustupaka i neki od vas ovdje nazočnih snažno su zagovarali ustupke Putinu. To je neprihvatljivo za Ukrajinu i samoubilački za Europu, rekao je Zelenski obraćajući se čelnicima gotovo svih europskih zemalja okupljenih na samitu Europske političke zajednice u Budimpešti.

Ukrajinski predsjednik je rekao da Rusija nije pokrenula rat protiv njegove zemlje zato što želi još teritorija jer ga ona ima više nego ijedna druga.

- Oni su željeli globalnu moć, počevši od kontrole nad Ukrajinom, a zatim i nad svima vama, kao što su nekada činili pod sovjetskom vlašću. Budimpešta se sjeća kako su izgledali sovjetski tenkovi. Ukrajinski gradovi neće zaboraviti ruske bombe. I baš kao Budimpešta, svaki grad u Ukrajini i sve naše zemlje zaslužuju sigurnost i mir, rekao je Zelenski.

On je također ponovno zatražio dovoljno oružja za obranu, a ne potporu riječima.

- Treba nam dovoljno oružja, ne potpora riječima. Grljenje s Putinom neće pomoći, neki od vas grle se njim već 20 godina, a stvari postaju sve gore, kazao je Zelenski.

Želim naglasiti da se rat vodi na ukrajinskom tlu i da je Ukrajina zahvalna za svu potporu naših partnera. Otvoreni smo za sve konstruktivne ideje za postizanje pravednog mira za našu zemlju, ali na Ukrajini je da odluči što treba i što ne treba biti u programu za završetak rata, naglasio je ukrajinski predsjednik.

Summit Europske političke zajednice platforma je koja je nastala nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. Pozvani su čelnici 47 europskih država, svih osim Rusije i Bjelorusije.