Summit u Budimpešti: Europa treba biti jaka sa SAD-om ili bez njega

Nakon jučerašnjeg sastanka Europske političke zajednice, Budimpešta je danas bila domaćin summita Europskog vijeća. Ondje je 27 šefova država i vlada EU-a raspravljalo o ključnoj temi: kako europsko gospodarstvo učiniti konkurentnijim u odnosu na SAD i Kinu jer Europi trebaju stotine milijardi eura godišnje za investicije. 

Čekaju se i prvi potezi novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji bi ponovno mogao uvesti visoke carine na proizvode iz Europe.

- Zaključak summita je da Europa treba biti jaka sa svojim velikim bratom ili bez njega, javila je Tamara Marković iz Budimpešte za HTV-ov središnji Dnevnik.

Kako to postići još je u rujnu u vrlo iscrpnom izvješću iznio bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi i upravo su njegove preporuke bile temelj današnjih razgovora.

Rečeno je da Europa treba poticati daljnje inovacije i daljnja ulaganja. Na pitanje kako pregovarati s budućem američkim predsjednikom o mogućim carinama za uvoz europske robe, koje je najavljivao u kampanji, rečeno je da tu treba pronaći neke zajedničke interese. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da bi Europa, na primjer, mogla kupovati američki ukapljeni plin, a ne ruski.

Von der Leyen je rekla i da se telefonski čula s Trumpom, da su razgovarali i o Ukrajini i o obrani, ali nije ulazila u detalje.

Da će pregovori s Trumpom vezano za pitanje mogućih carina biti teški, smatra i domaćin ovog događaja Viktor Orban, koji je rekao da bi Europa tu trebala zauzeti čvrste pozicije kako bi mogla dobro pregovarati.

Draghi: Trump će donijeti veliku razliku u odnosima

- Nema sumnje da će Trumpov ulazak u Bijelu kuću napraviti veliku razliku u odnosima između Sjedinjenih Država i Europe. Ne nužno sve u negativnom smislu, ali to ćemo svakako morati uzeti u obzir, rekao je Mario Draghi.

Draghi je početkom rujna predstavio izvješće o europskoj konkurentnosti u kojem je istaknuto da su Uniji potrebne dodatne investicije, između 750 i 800 milijardi godišnje, u digitalne inovacije, zelenu tranziciju, obrambenu industriju. Ključno pitanje ostaje gdje će Europska unija pronaći ta dodatna sredstva za investicije kako bi zaustavila zaostajanje za svojim konkurentima.

Plenković: U sljedećih 15 godina doći ćemo do samoga vrha globalnih rezervi fosilnih goriva

Upravo rasprava o Draghijevom izvješću o konkurentnosti bila je glavna današnja tema, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković poslijepodne nakon summita.

Plenković je rekao kako je s aspekta Hrvatske najbitnije da Budimpeštanska deklaracija, koju su danas usvojili, na samom početku spominje pitanje demografske revitalizacije.

- Ono što smo sugerirali prije pet godina danas se nalazi u prvoj rečenici dokumenta koji smo usvojili, rekao je Plenković.

Dodao je da je demografska revitalizacija u budućnosti preduvjet rješavanja potreba na tržištu rada, a samim time i konkurentnosti europskoga gospodarstva.

Plenković je naglasio i važnost daljnjih koraka na eliminiranju barijera koje još uvijek postoje na jedinstvenom tržištu, za koje je rekao da je posebno važno za Hrvatsku.

Spomenuo je i energetiku, rekavši da ćemo kao čovječanstvo u sljedećih 15 godina doći do samoga vrha globalnih rezervi fosilnih goriva - ugljena, nafte i plina, što će značajno promijeniti i energetsku, ali i gospodarsku sliku u svijetu.

- Izgledno je da će ljudi biti sve više, fosilnih energenata sve manje. Ako je njih manje, a potražnja veća, nije realno da cijene budu manje, nego će biti i više, rekao je Plenković.

Dodao je da se moramo pripremiti za vrlo blisku budućnost snažnim preorijentiranjem na nuklearnu, geotermalnu i energiju iz vjetra i sunca, a kao posebno bitno za Hrvatsku istaknuo je hidroelektrane, i to reverzibilne.

Koji model Hrvatska podržava?

Plenković je ranije, na pitanje koji model Hrvatska podržava, zajedničko zaduživanje ili povećanje europskog proračuna, rekao da je po njemu dosad najbolji potez EU-a bio uspostava Instrumenta EU sljedeće generacije za oporavak od pandemije COVID-a, a koji je financiran zajedničkim zaduživanjem.

- Smatram da nakon ovoliko kriza, a bilo ih je puno, treba koristiti sve zajedničke instrumente, rekao je Plenković, dodajući da se Hrvatska kao i druge članice dobro snašla i što se tiče sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira i instrumenta EU sljedeće generacije, gdje je Hrvatska vrlo uspješna u povlačenju alociranih sredstava.

Zaiskrilo između Zelenskog i Orbana

U četvrtak su nakon završetka summita Europske političke zajednice mađarski premijer Viktor Orban i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski na odvojenim konferencijama za novinare iznijeli posve različita stajališta o mogućem završetku rata u Ukrajini.

Orban je rekao da je potreban prekid vatre kako bi se osigurali prostor i vrijeme za zaraćene strane da komuniciraju i započnu pregovore o miru. Rekao je da su građani EU-a sve manje i manje skloni financiranju rata i da je izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika otvorio novi put za rješavanje toga pitanja. Naime, Trump izjavio da je spreman razgovarati s Vladimirom Putinom, koji mu je čestitao na izboru i rekao da je spreman razgovarati o prekidu vatre na temelju sadašnje situacije na terenu.

Zelenski je na odvojenoj konferenciji na novinare nazvao Orbanove prijedloge opasnim i neodgovornim. Istaknuo je da do prekida vatre može doći samo kada žrtve rata dobiju sigurnosna jamstva. U tom smislu, Orbanovo protivljenje ulasku Ukrajine u NATO-u i istodobno traženje prekida vatre je suludo, rekao je.

"Svi su za mir, samo ne za bilo kakav"

Premijer Plenković rekao je kako mir u Ukrajini ne može biti bilo kakav - mora biti pravedan i omogućiti reintegraciju okupiranih područja.

- Svi su za mir u Ukrajini, ali ne za bilo kakav mir. Ako to podrazumijeva teritorijalnu cjelovitost i vrijednosti za koje se zalažemo - onda smo sigurno u poziciji da dođemo do zajedničkih rješenja, izjavio je Plenković.

- Ako se to ne dogodi, danas je Ukrajina, sutra može biti bilo tko. I u konačnici, što bi bilo s Hrvatskom da je taj model prevladao prije 30 godina?, upitao se.

Ponovio je kako postoji snažna privrženost svih da se nastavi pomagati Ukrajini u svim mogućim aspektima kao što je bilo i dosad - politički, ekonomski, humanitarno i vojno. Nitko, dodao je - nije ni naznačio promjenu stava.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell naglasio je kako "Europa mora jačati svoju sigurnost, što traži veća ulaganja u obranu i tehnologiju kako bi se osigurali neovisnost i suverenitet".

- Ako niste za stolom geopolitičke igre, bit ćete na meniju, dodao je.

- Moramo jačati Ukrajinu, moramo podržati Ukrajinu jer ako je ne podržimo, to je pogrešan signal koji šaljemo Putinu, ali i nekim drugim autoritarnim režimima diljem svijeta, rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.