Hrvatska pri vrhu EU-a po rastu BDP-a u drugom kvartalu

Hrvatska je u drugom kvartalu bila među zemljama EU-a s najvećim rastom BDP-a, ali i u malobrojnoj skupini zemalja s padom broja zaposlenih, pokazale su najnovije procjene Eurostata.

Hrvatsko gospodarstvo u drugom je tromjesečju poraslo 2% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je rast iznosio 2,8%, pokazali su sezonski prilagođeni podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je porastao nizozemski BDP, za 2,6%. Slijedi Rumunjska s rastom aktivnosti za 2,1%.

Samo četiri zemlje zabilježile su pad BDP-a u odnosu na prva tri mjeseca, a najveći je bio u Poljskoj, gdje je gospodarska aktivnost smanjena 2,1%. Slijede baltičke zemlje s padom BDP-a za 1,3% u Estoniji, za 1% u Latviji, i za 0,5% u Litvi.

Na razini EU-a gospodarska aktivnost u drugom je kvartalu prema blago podignutoj procjeni Eurostata porasla za 0,7%, gotovo nepromijenjenom dinamikom u usporedbi s rastom u prva tri mjeseca. Gotovo isti tempo rasta u odnosu na početak godine bilježila je i eurozona, za 0,8%, također nešto viši no što je europski statistički ured izračunao sredinom kolovoza.

Posustajanje

Unatoč blago podignutim stopama rasta i na godišnjim razinama za oba područja, najnovije izvješće Eurostata pokazuje posustajanje aktivnosti i na godišnjoj razini. U usporedbi s drugim kvartalom prošle godine, BDP EU-a porastao je 4,2%, a eurozone za 4,1%, po stopama za 1,3%-tna boda nižima nego u prvom kvartalu.

U Hrvatskoj je gospodarstvo u drugom kvartalu poraslo za 7,8% u odnosu na isto razdoblje lani. U prvom kvartalu rast je iznosio 6,8%, pokazuju tablice Eurostata.

Sve zemlje članice bilježile su rast gospodarstva na godišnjoj razini, a najveći je bio u Irskoj, koja je ujedno jedina imala dvoznamenkastu stopu rasta, od 10,8%.

Skromniji rast zaposlenosti

Zapošljavanje je u razdoblju od travnja do lipnja na kvartalnoj razini posustalo i u EU i u eurozoni, bilježeći rast od 0,4%, pokazuju najnovije blago podignute ranije Eurostatove procjene.

U prvom tromjesečju broj zaposlenih porastao je 0,5% u EU i 0,7% u eurozoni. Najveći rast broja zaposlenih imala je Litva, od 3,1%, a slijede Češka i Irska, s povećanjem od po 1,6%.

U pet zemalja, uključujući Hrvatsku, zaposlenost je na kvartalnoj razini smanjena. U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju broj zaposlenih pao za 0,4% u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je porastao za 0,7%, pokazuju tablice Eurostata.

Manje zaposlenih nego u prvom tromesečju bilježile su i Španjolska, za 1,1%, te Rumunjska, Estonija i Portugal, s padom njihova broja u rasponu od 0,5 do 0,7%.

Nove, podignute Eurostatove procjene pokazale su i skromniji rast zaposlenosti na godišnjoj razini. U odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje broj zaposlenih porastao je u EU za 2,4%, nakon 2,9%-tnog povećanja na početku godine. U eurozoni uvećan je za 2,7%, u usporedbi s 3,1%-tnim rastom u prvom kvartalu.

U Hrvatskoj je broj zaposlenih uvećan za 2,0% u odnosu na drugi lanjski kvartal. U prva tri mjeseca porastao je na godišnjoj razini 3,7%, pokazuju Eurostatove tablice.

Daleko najveći rast broja zaposlenih na godišnjoj razini zabilježila je Irska, od 8,8%. Manje zaposlenih nego u drugom prošlogodišnjem tromjesečju imala je samo Rumunjska, za 0,6%.

Temeljem sezonski prilagođenih podataka, u Eurostatu procjenjuju da je u drugom kvartalu 2022. u EU bilo 213,4 milijuna zaposlenih, od čega 164,1 milijun u eurozoni.