Plenković: Rast BDP-a u drugom kvartalu gotovo dvostruko veći od prosjeka EU-a

26.08.2022.

Zadnja izmjena 13:19

Autor: B.A./HRT/Hina

Premijer Plenković u Rijeci

Premijer Plenković u Rijeci

Foto: Goran Kovacic / PIXSELL

Premijer Andrej Plenković danas je u Rijeci komentirao vijest o 7,7-postotnom rastu BDP-a u drugom kvartalu. Rekao je da je to drugi najviši rast u Europskoj uniji te gotovo dvostruko veći od prosjeka na razini Unije.

Plenković je rekao da za sada jedino Slovenija u Europskoj uniji ima viši rast BDP-a u drugom kvartalu.

- Prosjek rasta u drugom kvartalu na razini EU-a je 4 posto. Dakle, skoro sto posto veći, skoro duplo veći. S te strane možemo biti itekako zadovoljni, poručio je.


Dodao je da s obzirom na "fantastičnu" turističku sezonu sve upućuje na to da će treći kvartal također biti vrlo dobar.


- Što znači da će naš rast u ovoj godini biti veći ne samo što smo ga mi predvidjeli nego što su ga predvidjeli i drugi - i međunarodne institucije, agencije, organizacije - pa se tome možemo veseliti i to će nam, naravno, pomoći u rješavanju gospodarske krize s kojom smo suočeni svi, rekao je Plenković.

Prema aktualnim prognozama, Vlada ove godine očekuje gospodarski rast od 3 posto, a EK od 3,4 posto.

"Hrvatskim pilotima neće se dogoditi ništa"


Komentirajući optužnice iz Srbije protiv hrvatskih pilota zbog navodnih ratnih zločina u Domovinskom ratu, Plenković je rekao da je uvjeren da je ta tema politički motivirana i orkestrirana.


- Hrvatskim pilotima neće se dogoditi ništa. Ni danas, ni sutra, ni za pet, ni za deset godina. Bit će u Hrvatskoj, živjet će tu mirnim životom, neće od heroja obrambenog Domovinskog rata postati optuženici. Za naš pravni sustav to ne dolazi u obzir. Politički se to neće dogoditi. I to oni znaju, poručio je Plenković.

Dodao je da je drugo pitanje kako će se to reflektirati na odnose Hrvatske i Srbije te da i o tome vode računa.

Istaknuo je i da hrvatska država i institucije "nemaju nikakav formalan papir, nikakav signal".

Na novinarsko pitanje koje poteze mogu povući oko pregovora o ulasku Srbije u EU kada je u pitanju poglavlje 23 o pravosuđu, odgovorio je da u bilo kojem poglavlju mogu povući puno poteza.

Tko je ubio Matijanića? "Ne znam, mislim da je umro"

Jedan novinar Plenkovića je pitao tko je ubio novinara Vladimira Matijanića, koji je umro 5. kolovoza, uslijed onoga što je naširoko protumačeno kao veliki propust zdravstvenog sustava.


- Ne znam, mislim da je umro. Ja sam čitao da je umro. Ja sam čak izrazio sućut njegovoj obitelji, rekao je premijer.


Na opasku da je na konferenciji za medije Hrvatskog novinarskog društva poručeno da su Matijanića ubili država i sustav, Plenković je rekao da to nije vidio. Rekao je da o slučaju zna onoliko koliko su na konferenciji za medije o tome rekli stručno povjerenstvo i zdravstvena inspekcija.

- Osim toga, nemam nikakvih drugih saznanja niti ću to komentirati, rekao je Plenković.


HND je izvješće inspekcije nazvao sramotnim i traži istragu do kraja, a Plenković je ocijenio kako će se "neovisno o tome što je kazalo povjerenstvo i inspekcija, DORH i policija baviti tim slučajem ionako, bez apela", jer to rade po službenoj dužnosti.  

"Je li Beroš bio tamo u KBC-u?"

Na pitanje ima li odgovornosti ministra zdravstva Vilija Beroša, odgovorio je:


- Ja mislim da je ono što je jučer kazano - za onoga tko želi čitati i slušati - prilično informativno, puno informativnije od onoga što se moglo dosad pročitati.


- Meni je žao da je mlad čovjek preminuo, kao što mi je žao i Mislava Bage, rekao je također Plenković.

Na konstataciju da povjerenstvo i Beroš štite svoje ljude, odgovorio je kako ne bi rekao da itko ikoga štiti.

- Naprotiv, ako ste pažljivo čitali, tamo se govori o stvarima koje su činjenično točne i o ocjenama onih elemenata koji nisu bili dobri. Pažljivo čitajte, nemojte biti paušalni, rekao je Plenković novinaru.


Na pitanje je li ovo sramota za naše zdravstvo odgovorio je da se sve treba ispitati.


Upitan je i je li Beroš "siguran", ima li njegovo povjerenje.


- A recite vi meni - a što ima Beroš s postupanjima ljudi u cijelom ovom lancu događanja? Recite, što? Je li on bio tamo u KBC-u? Je li odgovarao na telefone? Je li on došao s hitnim timom nekome u kuću?, rekao je Plenković.

Plenković je također poručio da je protiv toga da novinari uzimaju pravdu u svoje ruke.

- U pravnoj državi kao što je naša, u demokratskoj državi kao što je naša, zna se tko je nadležan za što. Zato vam tumačim - postoji ministarstvo, inspekcija zdravstvena, stručno povjerenstvo, a postoje druga tijela koja možda iz drugog kuta gledaju na iste činjenice. Da li na isti način ili ne - to ćemo vidjeti. Ja to ne znam, to vi ne znate, to ne znaju vaši kolege. To može znati samo netko tko ima šešir, naslov, dužnost da to radi, rekao je.

O aferi "Daj pet": "Neka DORH, Uskok i policija rade što trebaju"


Premijer je komentirao i aferu "Daj pet" koja je vezana uz intervencije Sanje Musić Milanović i mijenjanje četvorki sinu predsjednika Zorana Milanovića u petice, u kojoj policija po nalogu Uskoka provodi izvide.


- Kao i ovaj slučaj, inspekcijske službe Ministarstva znanosti i obrazovanja su jedno, je li tu bilo elemenata nečeg drugog to treba odrediti DORH, Uskok i policija. Neka rade što trebaju, rekao je Plenković.


Na komentar novinara kako slučaj Matijanić nije isti kao ta afera, premijer je ustvrdio kako je načelo isto jer su "inspekcije Ministarstva jedno, a drugu vrstu odgovornosti utvrđuju druga državna tijela".

"HEP je puno toga uzeo na svoja leđa"


Plenković se referirao i na jučerašnju izjavu na sjednici Vlade da građani plaćaju deset puta manju cijenu struje od tržišne.


Tako, naveo je, prije ruske agresije na Ukrajinu, megavatsat struje koštao je 57 eura, a danas gotovo 600 skoro eura. To znači da je ta struja za HEP deset puta skuplja no što je bila lani, a što građani i dalje plaćaju struju kao da poskupljenja nema, to je zbog političke odluke hrvatske Vlade, pojasnio je Plenković.


HEP kao državna kompanija će puno toga morati, i već je uzeo na svoja leđa, rekao je.


Cijeli koncept Vladinog pristupa mjerama za razdoblje koje slijedi razlikovat će tri kategorije. Za kućanstva, najbitnije je da kućni proračun građana bude takav da im troškovi režija ne narastu toliko da to postane neodrživo.


- I to već sada činimo, u mjesecima koji su iza nas, napomenuo je Plenković.


U drugu skupinu ulaze javni i nevladin sektor, kao to su škole, vrtići, fakulteti, bolnice, općine, Autonomna ženska kuća i sl.


- To nisu subjekti koji nešto proizvode, pa će iz nekog prihoda moći namiriti ili prenijeti nekom trećem, troškove rasta energenata, kazao je predsjednik Vlade.


Treći segment je gospodarstvo, a i tu se razlikuju mikro, mali, srednji i veliki gospodarstvenici. 


- Nije isto pomoći nekome tko je frizer ili postolar, ili pomoći Ini, na primjer, izjavio je.


Mjere će biti pažljivo kalibrirane


Stoga, poručio je Plenković, mjere će biti pažljivo kalibrirane, uzimajući u obzir enorman porast cijena energenata.


Ponovio je da je trenutna kriza vanjskog karaktera, horizontalna je, neizvjestan je rok njenog trajanja, a pridonose joj i problemi s manjom proizvodnjom struje zbog suše.


- Netko može uzeti na leđa više, netko ima malo i ovako i onako, pa ćemo mu najviše pomoći socijalnim transferima. A mi svi skupa moramo ostati na nogama, vodeći računa i o HEP-u, a vodeći računa i o državnom proračunu. To je okvir, i bitno je da toga građani budu svjesni, poručio je Plenković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!