Kovač i Klisović: Naplata ruske imovine prijeti destabilizacijom EU

Što su noćas u Bruxellesu dogovorili čelnici Europske unije? O posljedicama europskih odluka, podjelama unutar Unije, europskom odnosu prema Ukrajini i ulozi u pregovorima o mirovnom sporazumu više govora bilo je u emisiji „U mreži Prvog”. Gosti emisije bili su bivši ministar vanjskih poslova - Miro Kovač (HDZ) i bivši zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović (SDP).

Kao što su rekli čelnici EU - Antonio Costa i Ursula von der Leyen, summit ne završava dok se kakav takav dogovor ne postigne. Umjesto korištenja zamrznute ruske imovine, što je bio previše riskantan i kontroverzan potez za neke članice, osobito za Belgiju, EU će se zadužiti s 90 milijardi eura kako bi sljedeće dvije godine financirala Ukrajinu.

S tom su se odlukom morale složiti sve članice EU, trebalo je postići konsenzus, ali zaduživanje ipak neće biti zajedničko. Mađarska, Češka i Slovačka u tome neće sudjelovati.

Kovač: Pomoć Ukrajini mora se nastaviti, zaduživanje je najčišća opcija

Kovač smatra kako je postignuti dogovor o zaduživanju, realnija i čišća opcija.

- Ovo je čišći dogovor, kao što je rekao francuski filozof Descartes, nije dovoljno imati zdrav razum, treba ga znati dobro primijeniti. Ovo je razumno rješenje, rješenje sa zamrzavanjem ruske imovine, vrlo je opasno. Potencijalno s velikim rizikom za ugled EU i uopće za daljnje odnose s Rusijom, naveo je.

Ističe potrebu za kontinuiranom i konzistentnom pomoći Ukrajini.

- Želimo pomagati Ukrajini i bilo je i logično da se nađe rješenje. Ne možemo tri i pol godine ohrabrivati Ukrajince da se bore protiv Rusije, a onda nakon tri i pol godine reći "čujte, nemojte se ljutiti, više nema novca". To bi bilo nemoralno, neprihvatljivo i nekonzistentno, apostrofira.

Napominje kako zaduživanje neće ići preko nacionalnih država, a da skeptične države članice, financijski neće morati participirati.

- Ako nema novaca dovoljno u našim blagajnama, zadužit ćemo se na financijskim tržištima, to će napraviti Europska unija, neće ići direktno preko nacionalnih država. Tri države koje su bile skeptične, glede takvog rješenja, podržavaju takvo rješenje, ali neće dati ni centa, to su Mađarska, Slovačka i Češka, naveo je.

Klisović: EU se zajednički zadužuje samo u velikim krizama

Klisović ističe činjenicu kako je ovo drugi put da se EU kolektivno zadužuje. To odražava činjenicu da se u situacijama teških kriza pronalazi zajedničko rješenje.

- Što znači svojevrsna federalizacija duga. Jer države članice odgovaraju solidarno za taj dug, osim ove tri koje su zajedničkom voljom dobile izuzeće. Ali su dio dogovora. Prvi put je to bilo tijekom korone. Samo u teškim krizama EU nalazi mogućnosti, snage i političke volje da postigne dogovor, rekao je.

Smatra kako se ovakvi dogovori ne bi postigli u mirnodopskom razdoblju i kako su posljedica bojazni od moguće daljnje eskalacije.

- Prvo je bila zdravstvena kriza, sada je sigurnosna kriza koja se može u jednom trenutku preliti i na određene države EU. To je bila očigledno dovoljno, uz provociranje koje neprekidno gledamo kroz medije, dakle Ruske strane, dronovima, hibridnim ratom, napadima na kritičnu infrastrukturu putem digitalnih alata, što možemo reći da je svojevrstan početak nekakvog hladnog rata, kazao je.

Naglašava kako EU teško donosi odluke.

- Vidimo da EU ne uspijeva brzo donositi odluke, zbog toga što za masu odluka treba jednoglasnost. U EU se već počelo razgovarati o tome da se promijeni jednoglasnost u kvalificiranu većinu, kako ne bi bili blokirani u donošenju brzih odluka, jer svako otezanje slabi ugled EU i među građanima Europe, naveo je.

Komentirajući problematiku teškog donošenja odluka na razini EU, navodi kako to ima implikacije i na globalnoj političkoj sceni.

-  Trump je pokazao, ako ste ovako slabi, vi nas više ne zanimate. Niste na našoj razini, nećemo s vama surađivati. Brinite se sami za sebe, rekao je Klisović.

Kovač i Klisović: Naplata ruske imovine prijeti destabilizacijom EU i međunarodnog prava

Govoreći o rješenju korištenjem zamrznute ruske imovine, Kovač napominje, borbu za prevlast EU, te da je to rješenje njemačkog kancelara Merza.

- Svjedočili smo sinoć jednoj borbi za moć unutar Europske unije. Jer ova ideja o korištenju ruske imovine je ideja gospodina Merza, koji se prometnuo posljednjih nekoliko tjedana u neformalnog lidera Europske unije. On je jučer doživio jedan težak udarac, ističe.

-  Države koje su blokirale rješenje, ipak su pomogle da se ne ide u ekstrem korištenja solucije, koja je vrlo opasna za budućnost Europske unije i poslovanja uopće, kazao je.

Apostrofira kako bi odluka o naplati zamrzavanjem ruske imovine imala za posljedicu regionalizaciju platnog prometa.

- Putin je rekao u lipnju ove godine, mi možemo bez tog novca, ali ako ga vi uzmete, vi ćete pomoći da dođe i ranije do regionalizacije platnog prometa u svijetu. Naplatit ćemo svoj platni promet s Kinezima i biti konkurencija zapadnjačkom, dominiranom od Amerikanaca, ustvrdio je Kovač.

Klisović navodi povijesni kontekst, kako reparacijsku odštetu plaćaju samo apsolutno poražene strane u ratu.

- Povijest nas jako jasno uči i daje odgovor na to pitanje. Dakle, jedino totalno poražena država u nekom ratu mora trpjeti pravdu pobjednika, a onda uz to ide obično i reparacijska odšteta. Da će Rusija biti poražena do kraja, kao što je Njemačka bila u prvom i drugom svjetskom ratu, ja to ne vjerujem, kazao je.

S pravnog aspekta, Klisović eksplicira, kako bi prihvaćanje prijedloga kancelara Merza, predstavljalo pravni presedan.

-  Da je usvojeno rješenje koje je Merz predlagao, Europa bi dala svoje de facto doprinose rušenju međunarodnog poretka utemeljenog na pravu. Posebice što bi se mogle voditi parnice u svih 27 država članica koje imaju različite pravne poretke i ustavne rješenja. I onda bi mogle odluke biti različite.

Klisović poručuje kako bi politički oportunitet nadišao pravne norme.

- Centralna banka Rusije je već rekla da će u Moskvi pokrenuti postupak, pa znamo kakva će biti odluka suda. I onda će biti pitanje priznanja odluka stranih sudova. Zakomplicirali bi do krajnjih granica kompletno međunarodni sustav i pokazali bi da politički oportunitet nadilazi pravne norme, zaključuje.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: