"Novih prepreka za Schengen neće biti, pomogla i kupnja Rafalea"

Hrvatska je ispunila sve potrebne uvjete za ulazak u Schengenski prostor. No, time posao nije završen. 

Ova odluka Vijeća treba proći još odbore EU parlamenta. Postoji još jedna stvar u zaokruživanju cijelog procesa, konačna potvrda opet mora biti jednoglasna od strane svih zemalja članica EU-a.

Teoretski postoji mogućnost da neka članica aktivira blokadu, to su dogodilo Rumunjskoj i Bugarskoj, a zaključci o njihovoj spremnosti za Schengen usvojeni su daleke 2011. 

- To je ostvarivanje daljnjeg koraka na putu potpune integracije Hrvatske u EU. To znači lakšu komunikaciju, lakše putovanje unutar Schengena te čvrsto pozicioniranje Hrvatske unutar Europske unije. Čini mi se da daljnjih prepreka neće biti, neovisno o iskustvima s drugim zemljama. Aranžman s kupovinom borbenih zrakoplova, pripomogao je tomu da ne bude značajnijeg suprotstavljanja ulasku Hrvatske, istaknuo je politički analitičar Božo Kovačević gostujući u Studiju 4.

Micanje žice na granici Slovenije i Hrvatske? 

Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, izjavio je u četvrtak nakon jednoglasne podrške ulasku Hrvatske da je to i velika stvar za njihovu zemlju.

- Slovenija se oslobađa dijela troškova zbog režima na granici na Hrvatskoj. Primjetno je približavanje između Hrvatske i Slovenije te Višegradske skupine. Premijeri Andrej Plenković i Janez Janša prilično dobro surađuju, sjetimo se da je Janša znao zastupati hrvatske interese kada Plenković nije mogao sudjelovati. Također, žičane barijere na granici Hrvatske i Slovenije bit će uklonjene. Kada uđemo u Schengen, dodatno će se povećati odgovornost Hrvatske za zaštitu vanjske granice EU-a. Čini se da prevladava stajalište da se Hrvatska uspješno nosi s problemima koje treba rješavati, dodaje. 

"Intenzivirati politiku proširenja"

Konačna odluka očekuje se za šest mjeseci, kada će Francuska predsjedati EU-om. Postavlja se i pitanje tretmana migranata koji pokušavaju ilegalno ući u EU. 

- Prigovara se za postupanje prema migrantima, a s druge strane se hvali Hrvatsku za dobro čuvanje granice. Što se tiče politike prema migrantima, EU je zapravo nedorečena i kontradiktorna. Hrvatska koja ima najdužu vanjsku granicu, zapravo ispašta. 

Hrvatska pred sobom ima velike zahtjeve, prema smjernicama EU-a, s obzirom na duljinu granice, naša zemlja trebala bi imati raspoređenih šest tisuća policajaca.

- Pritisak bi trebao biti smanjen integriranjem zemalja Zapadnog Balkana u EU. Zadaća hrvatske diplomacije treba biti da se intenzivira europska politika proširenja, dodaje Kovačević. 

Postoje obveze prema Ukrajini

Osvrnuo se i na posjet premijera Plenkovića Ukrajini te moguće poteškoće u daljnjim odnosima s Rusijom.

- Meni se čini da je interes Rusije za odnose s Hrvatskom splasnuo kada se odustalo od gradnje naftovoda kroz priču "Družba Adria". Njihov je interes bio izaći na Jadran. Rusija nema vitalne interese specifično povezane s Hrvatskom, ali postoji interes naših tvrtki za uspjeh na ruskom tržištu. Hrvatska je članica EU-a i NATO-a te iz toga proizlaze i obveze prema Ukrajini. Ukrajina je žrtva agresije te se poduzimaju diplomatski koraci što bi trebalo Hrvatsku profilirati na međunarodnom tržištu kao zemlju koja ima što reći i koja možda može pomoći u rješavanju konflikta u Ukrajini, dodaje. 

Često se spominje "preslikavanje" mirne reintegracije istočne Slavonije i zapadnog Srijema na Ukrajinu jer se to događalo u okviru UN-a, odnosno temeljem rezolucija Vijeća sigurnosti, a takvo rješenje za Rusiju podrazumijeva da Rusija ne uloži veto. 

- To je nemoguće, vrlo vjerojatno to hrvatsko iskustvo neće se moći preslikati, ali je dobro da Hrvatska pokazuje inicijativu. 

"SAD u Ukrajini ima što joj najviše odgovara"

Govoreći o poziciji Ukrajine u međunarodnim odnosima, Kovačević kaže da je politika američkog predsjednika Joea Bidena dobrim dijelom replika hladnoratovskih politika kakve su se vodile od 1948. godine. 

- Kriza u Ukrajini je izbila kada je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odustao od potpisivanja sporazuma s Europskom Unijom jer mu EU nije nudila ništa, a tražila je da se ispune brojni uvjeti. S druge strane Rusija je uskočila sa znatnom financijskom pomoći, što je dovelo do velikih prosvjeda. EU je sudjelovala u zbivanjima koja su dovela do kolapsa Janukovičevog režima, ali u pozadini su bile SAD koje su na svaki način podržavale prosvjede pa i nasilni oblik prosvjeda, dodaje Kovačević. 

"Njemačka neće podržati Ursulu von der Leyen"

SAD u Ukrajini sada imaju, smatra Kovačević, potencijalno žarište sukoba i potencijalnog velikog kupca američkog oružja. 

- Rusiji odgovara status zamrznutog konflikta jer se time onemogućuje integracije Ukrajine u NATO. Oni neće prihvatiti zemlju koja je u ratu jer bi to značilo da se oni moraju ratno aktivirati. 

Novi njemački kancelar Olaf Scholz kreće na europsku turneju. Ide u Pariz, potom u Bruxelles.

- Odlazak Emmanuelu Macronu je zapravo u duhu svih proklamacija i koalicijskog programa o kontinuitetu njemačke europske politike. Nova njemačka vlast računa i na moguće diskontinuitete, a radi se o jednoj rečenici u koalicijskom sporazumu, "da u slučaju da predsjednica Europske komisije ne bude iz Njemačke, u tom je slučaju Njemačka je zainteresirana za preuzimanje mjesta Povjerenika za okoliš. To zapravo znači da nakon sljedećih izbora za Europski parlament, kada se bude formirala nova Europska komisija, Njemačka neće zapravo podržati sadašnju predsjednicu Ursulu von der Leyen. 

Pitanje njemačke politike prema Hrvatskoj i BiH

Scholz je već naglasio da neće biti produžena ruka SAD-a rekavši da svijet nije mjesto gdje će stvari voditi samo SAD i Kina već da će Njemačka uspostavljati odnose sa svim relevantnim zemljama u svijetu koje jako napreduju. 

- Njemačka ekonomija uvelike ovisi o tome da se održe stabilni odnosi s Kinom. 

Što znači nova njemačka Vlada za Hrvatsku?

- Mislim da bi se moglo očekivati od ministrice vanjskih poslova Njemačke (Annalena Baerbock op.a.) kritike zbog nepoštivanja prava migranata na granicama s Hrvatskom, ako dođe do takvih situacija. Isto je tako pitanje kako će se njemačka Vlada postaviti prema BiH, u tom koalicijskom programu je navedeno oko trajnog mira i "nadvladavanja etničkih podjela". Što to točno znači nije još sasvim jasno i u tom pogledu ostaje otvoreno pitanje hoće li doći do promjene njemačke politike prema BiH te promjene u stajalištu prema hrvatskoj politici prema BiH, zaključuje politički analitičar Božo Kovačević.