Hoće li Hrvatska postati europski 'hotspot' za migrante?

Migracije i politika prema migrantima i tražiteljima azila već su dugo u središtu europskih politika, a očekuje se da će biti i jedna od ključnih tema uoči europskih izbora koji će se održati u lipnju.

Protekle je godine u Europi bilo predano više od milijun zahtjeva za azil. Nakon višegodišnjih maratonskih pregovora i mnogih političkih zastoja konačno je postignut politički dogovor o Savezu o migracijama i azilu, vjerojatno najvažniji zakonodavnii paket u sadašnjemu mandatu.  Dok su ga neki dočekali s oduševljenjem, nisu izostale ni oštre kritike.

Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, rekao je da je EU pokazala da je zrela, da ne robuje ideološkim dogmama i da je spremna iznaći rješenje i pravila kojima je zajednički cilj vratiti povjerenje europskih građana u to da je Europa u mogućnosti kontrolirati migracije, da je spremna vratiti kontrolu nad vanjskim granicama EU, ali isto tako zaštititi neka od temeljnih načela.

- Rekao bih da je paket jedna ravnoteža između odgovornosti, solidarnosti, među državama članicama. Isto tako solidarnosti prema onima koji jesu najugroženiji, prema onima koji stvarno bježe od ratnih sukoba, ali isto tako da se pokušava odlučnije nego do sada zaštititi granica i spriječiti zloupotrebe koje su se događale. Ljudi koji danas dolaze, velikom većinom nisu izbjeglice koje bježe od ratnih sukoba, nego su ekonomski migranti koji se na europskim granicama nalaze posredstvom različitih krijumčarskih skupina koje ovaj akt također ima za ambiciju razbiti i omogućiti alate državama članicama, ali isto tako i EU, s jednim zajedničkim europskim rješenjem kako bi se to moglo dogoditi u praksi, rekao je Ressler.

Jednostavnija, brža i učinkovitija procedura

Ressler je naglasio kako se na vanjskim granicama očekuje se jednostavnija, brža, učinkovitija procedura.

- Danas je problem u tome što samo 40 posto osoba koje dođu na teritorij EU-a, u konačnici, imaju pravo na međunarodnu zaštitu. S postupkom screeninga, takozvanih dubinskih provjera na granicama pokušat će se napraviti trijaža onih osoba za koje se smatra da imaju šansu dobiti azil, i s druge strane onih kod kojih je takva mogućnost značajno manja, što bi trebalo omogućiti da to se događa brže nego što se događalo danas. Drugi dio toga je da će takav brži postupak omogućiti lakši povratak u one države iz kojih su ti imigranti došli, pojasnio je Ressler.

Centri za migrante na vanjskim granicama

Nevladine udruge i organizacija za ljudska prava smatraju da će ovakva brža procedura pa i veće ovlasti država na vanjskim granicama pojačati patnje ljudi koji prolaze sav taj put da bi se domogli boljeg života, pa možda i povećati broj smrti u Sredozemlju.

-  Glavna novina je uvođenje takozvanih postupaka na granici. Ja bih rekla da ćemo doći do toga da se većina postupaka povodom zahtjeva za azil više neće događati dublje u teritoriju određene države članice, nego će te osobe  ostati na vanjskim granicama Republike Hrvatske, u blizini vanjske granice i tamo će se za velik broj tražitelja azila provoditi postupak koji će biti ubrzan. Trebao bi se provesti u 12 tjedana, što je vrlo ambiciozno.  Ako bi osoba, recimo, predočila lažne dokumente, ako bi se smatrala opasnom za nacionalnu sigurnost ili za javni red, ili ako ima nacionalnost neke treće zemlje sa stopom priznavanja statusa izbjeglice ispod 20 posto u EU-u, u tom slučaju za takvog tražitelja azila bit će obvezan granični postupak, dodatno je pojasnila profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Iris Goldner Lang.

Bit će uspostavljeni posebni centri zatvorenog tipa za migrante, odnosno tražitelje azila.

- Kada vi u 12 tjedana morate provesti cijeli azilni postupak i kada morate držati ljude na granici, to znači da su oni u detenciji. Vi njima onemogućavate slobodu kretanja, što znači da morate stvoriti golemu infrastrukturu na samoj granici, "hotspotovi" koji već postoje u Grčkoj i Italiji sada će se pojavljivati na svim vanjskim granicama Europske unije, pa tako i Hrvatske, rekla je Goldner Lang istaknuvši da će to zahtijevati i dodatna financijska opterećenja.

Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" smatra da se na preventivnoj razini može smanjiti priljev ilegalnih migranata na teritoriju Republike Hrvatske tako da se Bosna i Hercegovina i prvenstveno Srbija prisile da poštuju pravila EU-a, da prihvate europsku vanjsku i sigurnosnu politiku te da vrate vizni režim prema državama kojima su ga zbog politikantskih razloga ukinuli.

Akrap: Ilegalne migracije oblik organiziranog kriminala

Hrvatska ima veliku kopnenu granicu zbog čega postoji bojazan da će postati europski "hotspot" za migrante. 

- Nažalost postoji veliki broj slučajeva ilegalnih migranata koji zloupotrebljavaju pravo azila. Pitanje sigurnosti treba biti pitanje od opće društvene važnosti, znači to nije rezervirano samo za pojedine grupe, nego i za zajednicu. Pitanje je gdje počinju vaša prava, a završavaju moja i obrnuto. Ovo je dobro rješenje kojim će se pokušati suzbiti ilegalne migracije, smatra Akrap.

Naglasio je kako su ilegalne migracije oblik organiziranog kriminala.

- Ako se želimo se suočavati s ilegalno organiziranim kriminalom, onda se moramo suočavati ne samo s njegovim posljedicama, nego i uzrocima, rekao je Akrap.

Istaknuo je kako "nema države koja ima apsolutnu sigurnost", ali dodaje da će se sada moći postaviti određena pravila, jasnije ih definirati, dati veće ovlasti policijskim službenicima i institucijama države, ali i obeshrabriti ilegalne migrante da kreću na opasan put koji nerijetko završi i tragičnim ishodima.

- Mislim da će se na takav način povećati humanitarni pristup ilegalnim migracijama i preusmjeriti na legalne migracije. O tome, hoće li Hrvatska postaviti "hotspot", to je teško govoriti. Hrvatska treba biti spremna uložiti napore, a vidi se da ih ulaže jer, koliko je meni poznato, nekoliko prihvatnih centara je već organizirano na područjima blizu naših vanjskih granica. Hrvatska je pokazala da može učinkovito upravljati sigurnošću na svojoj vanjskoj granici, jer da nije tako, mi ne bismo bili primljeni u Schengen, poručio je Akrap.

Ressler: Hrvatska neće postati 'hotspot' za migrante

Ressler je poručio kako Hrvatska ne smije i neće postati "hotspot" za migrante, za razliku od Italije i Grčke.

- Hrvatska ima dugu vanjsku granicu Europske unije, ali ona na neki način nije prava vanjska granica u smislu toga da je i taj dio zapadnog Balkana okružen s drugim državama članicama. Ovakav europski odgovor pomaže državama kao što su Hrvatska, Italija, Grčka, Španjolska, koje se suočavaju s nekontroliranim, nezakonitim priljevom migranata, kazao je.

Komentirajući kritike na račun migracijskog pakta, Ressler je kazao kako se radi o "izrazu zrelosti, svijesti da je nemoguće nastaviti s emotivnim ucjenama, nego da je potrebno doći do konkretnih rješenja za ozbiljan, globalni, kompleksni fenomen koji se ne rješava političkim govorima, nego koji se rješava s konkretnim zakonodavstvom".

Svjestan je da to zakonodavstvo nije savršeno, da neće riješiti sve probleme niti zaustaviti migracije.

- Mislim da je objektivno za očekivati da će se migrantski pritisci i u godinama pred nama nastavljati, ali ovo daje jedan snažan alat i državama članicama EU da se bori protiv nezakonitih migracija, da zaštiti svoje granice, da poveća sigurnost unutar Europe, da s obsežnom biometrijskom bazom podataka bolje može detektirati sigurnosne ugroze i ovo u svakom slučaju je jedan veliki iskorak, zaključio je Ressler.