Mediteranske zemlje EU pozvale na "jedinstven", "strukturiran" odgovor na migracije

Mediteranske članice Europske unije okupljene u petak na Malti pozvale su na "jedinstven" i "strukturiran" odgovor na migrantsku krizu, iako je talijanska premijerka iznijela nove rezerve o ulozi nevladinih udruga koje spašavaju migrante na moru.

"Ponavljamo da je važno znatno pojačati napore Europske unije" u zemljama iz kojih se regrutiraju ili preko kojih prelaze migranti, stoji u završnoj deklaraciji samita Med9 koja je okupila Cipar, Francusku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Maltu, Portugal, Španjolsku i Sloveniju.

Domaćin summita, malteški premijer Robert Abela sažeo je tu spremnost porukom da "pitanje treba riješiti na izvoru", u čvrstom i globalnom partnerstvu sa svim našim partnerima na jugu Mediterana.

Partnerstva treba oformiti po modelu sklopljenom s Tunisom na poticaj Italije i Francuske unatoč ogradama boraca za ljudska prava zbog autoritarne vlade u Tunisu. 

Šefovi država i vlada okupljeni pred katedralom Mdina na otoku Malti prenijeli su sličnu poruku. 

Nakon više od tjedan dana mirnog razdoblja zbog lošeg vremena, dolasci migranata morem ponovno su se nastavili u petak na talijansku otok Lampedusu. 

Od lipnja do kolovoza najmanje 990 osoba stradalo je u brodolomu na mediteranskoj ruti - iz sjeverne Afrike i Turske kako bi stigli u Italiju, te u manjoj mjeri na Maltu, a najčešća zemlja tranzita je Libija. Ta je brojka triput veća od broja dolazaka migranata prošlo ljeto, navodi UN-ova zaklada za djecu uz žaljenje što je Sredozemno more postalo "groblje za djecu i njihovu budućnost". 

Oko 11.600 "maloljetnika bez pratnje" pokušalo je stići u Italiju od siječnja do sredine rujna u nesigurnim plovilima, što je 60 posto više nego u istom razdoblju 2022. navodi UNICEF.

Meloni: Italija neće više primati migrante koje spašavaju NGO

Cilj skupine Med9 je uskladiti stajališta zemalja juga Europe, koje su često na prvoj liniji migrantskih valova, prije ključnih sastanaka Europske unije u Granadi za tjedan dana te u Bruxellesu krajem listopada i u prosincu.

Čelnici EU-a pozivaju na brzo donošenje novog pakta o migracijama i azilu koji predviđa reformu sustava azila, no pregovori su teški.

Cilj je dovršiti zakonodavni posao o Novom paktu o migracijama i azilu, o kojem se već godinama pokušava postići dogovor, do europskih izbora sljedeće godine.

Njemačka je u četvrtak u Bruxellesu na sastanku ministara unutarnjih poslova dala zeleno svjetlo kompromisnom prijedlogu zajedničkog stajališta o prijedlogu uredbe o upravljanju kriznim situacijama kojom bi se trebalo urediti postupanje u slučajevima velikog priljeva migranata na vanjske granice EU. Međutim, Rim je izrazio rezerve da detaljnije prouči predloženi tekst.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni odbacila je amandman Njemačke o statusu i ulozi nevladinih organizacija u četvrtak na sastanku u Bruxellesu nazivajući ga "korakom unatrag".

'Braniti Schengen'

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u petak u Valletti kako je problem nezakonitih migracija potrebno rješavati na izvoru, među ostalim jačanjem prisustva Europske unije u zemljama sjeverne Afrike i istočnog Mediterana.

Rekao kako su sve članice skupine EU MED-9 (Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Malta, Portugal, Slovenija, Španjolska) suglasne da je potrebno "jačati partnerstva sa zemljama sjeverne Afrike i sa zemljama istočnog Mediterana". Pritom je naglasio kako je u mnogim državama iz tih regija u posljednjih petnaestak godina "došlo do velike nestabilnosti, pa i disfunkcionalnosti" zbog čega su tranzitno područje za nezakonite migrante prema Europskoj uniji.

- Zato je potrebno jačati institucije u onim državama koje imaju problem funkcioniranja. Dakle, riješiti problem na izvoru. Snažno čuvati vanjsku šengensku granicu Europske unije, primjenjivati sve norme međunarodnog prava, poštovati europsko pravo, naravno i nacionalno pravo i pronaći jedan zajednički odgovor koji bi prisutnost Europske unije u zemljama sjevera Afrike i zemljama istočnog Mediterana, u odnosu na druge globalne aktere koji su također vrlo aktivni, učinio najutjecajnijim, naglasio je Plenković.

Iz Vallette se u središnji Dnevnik HTV-a javio Gordan Žvanović. 

Čelnici skupine EU MED-9 potražili su rješenja za sve veći pritisak na vanjske granice EU-a, prvenstveno putem Mediterana. Naime, u prvih devet mjeseci ove godine na riskantno putovanje Mediteranom otisnulo se gotovo 190 tisuća migranata, a od toga ih je čak 130 tisuća završilo u Italiji. Povećanje je to od 80% u odnosu na prošlu godinu.

'Italija nema namjeru postati europski izbjeglički kamp'

Talijanska premijerka Giorgia Meloni na summitu je od ostalih čelnika zatražila zajednički koordiniran odgovor istaknuvši kako Italija nema namjeru postati europski izbjeglički kamp. Najteža je situacija na talijanskom otoku Lampeduzi, najbližem Africi, gdje je samo u proteklih nekoliko dana došlo više od 10 tisuća migranata.

Naglasak je na summitu stavljen na jačanje suradnje s afričkim zemljama na Mediteranu kako bi se potaknuo njihov gospodarski razvoj, ali i prevencija ilegalnih migracija.

Ojačati europski proračun zbog klimatskih promjena

Među ključnim temama sumita bila je i gospodarska suradnja među mediteranskim zemljama, zatim borba protiv klimatskih promjena koje su uslijed ekstremnih temperatura ovoga ljeta rezultirale velikim požarima u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji, ali i snažnim nevremenima u Hrvatskoj i Sloveniji. O tome, smatraju i čelnici zemalja skupine EU MED 9, potrebno je prilagoditi i europski proračun, javlja Žvanović.