Milanović u Sofiji: Puna podrška Bugarskoj za ulazak u šengen

Mir u neovisnoj i suverenoj Ukrajini mora se postići što prije, diplomatskim putem, zajedničko je stajalište hrvatskog i bugarskog predsjednika, poručili su danas u Sofiji. 

Bugarski predsjednik Rumen Radev i Zoran Milanović nakon svečanog dočeka razgovarali su o suradnji i odnosima Hrvatske i Bugarske, zemalja koje nisu opterećene otvorenim pitanjima, a raspravljali su i o europskim aktualnim temama, u prvom redu ratu u Ukrajini.

Na radnom ručku, Milanović se sastao s tehničkim premijerom Bugarske, Galabom Donevom, a nakon toga održao predavanje studentima na Sveučilištu "Sveti Kliment Ohridski", a susreo se i s predsjednikom bugarskog parlamenta.

Posjet Milanovića Bugarskoj poklopio se s petim pokušajem u dvije godine da Bugari izaberu novu, stabilnu vladu, koja će napokon započeti reforme bez kojih će se ova zemlja teško odmaknuti od neslavnog prvog mjesta po korupiranosti u Europskoj uniji.

Milanović je izdvojio pitanje ulaska Bugarske u šengenski prostor, pri čemu Hrvatska može pomoći vlastitim iskustvom. Istaknuo je da su briselski kriteriji za Bugarsku politički, da se štite gospodarski interesi nekih članica i da to nije pravično prema Bugarskoj. 

- Sa zadovoljstvom mogu reći da - kada je riječ o nizu važnih pitanja za našu regiju i Europu - Bugarska i Hrvatska imaju ista stajališta. To je važno zato što naše dvije zemlje kao odgovorne i aktivne članice NATO-a i Europske unije - imaju istaknutu ulogu i odgovornost za jačanje sigurnosti i stabilnosti te prosperiteta ovog dijela Europe, rekao je Rumen Radev, predsjednik Bugarske.

- Bugarskoj želim puno uspjeha da se nastavi graditi kao članica EU-a i NATO-a, kao država koja ima svoju samosvijest, svoj cilj, svoje vrijednosti koje jesu europske vrijednosti kao i u Hrvatskoj, ali koje ne mogu biti iste kao hrvatske, kao poljske, kao portugalske, jer, nemojmo zaboraviti, mi smo Europa nacija, povijesnih država u velikoj većini, a povijest Bugarske je posebna povijest, kao i povijest svakog čovjeka, istaknuo je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Milanović: Bugarska nije u šengenu jer je konkurencija

Hrvatski predsjednik poručio je na zajedničkoj konferenciji za medije s bugarskim kolegom u Sofiji kako Bugarska nije primljena u šengen jer je konkurencija, pri čemu se argumentacija o europskim vrijednostima koristi kako bi se kamuflirali konkretni financijski interesi.

Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo hrvatskom ulasku u šengen početkom prosinca prošle godine, ali je na istom sastanku Austrija blokirala bugarsko i rumunjsko pristupanje šengenu, a Nizozemska samo bugarsko.

Beč je to argumentirao nekontroliranim priljevom ilegalnih imigranata kroz te zemlje, a Amsterdam korupcijom i stanjem ljudskih prava u Bugarskoj.

Milanović je kazao kako o toj temi treba govoriti otvoreno kao i o nizu drugih stvari o kojima se u EU govori zatvoreno, prikriveno, katkad i cinično.

Konkretni partikularni interesi se pokušavaju prodati pod velom nekih vrijednosti i principa, duboke filozofije, a u biti se radi o cjenkanju i ničem više, istaknuo je Milanović, dodavši kako kriteriji nisu transparentni već čisto politički.

Smatra kako Austrija ima neke probleme te da se s njima može razgovarati, ali i da postoje države koje tu naprosto vide konkurenciju, pri čemu nije izrijekom imenovao Nizozemsku.

- Onoga trena kada Bugarska i Rumunjska uđu u šengen, veza morskim putem prema Srednjoj Europi će preko Soluna biti puno bliža, istaknuo je.

To je novac. To je financijski interes. Priče o vladavini prava su lijepe priče, dodao je.

Nizozemska luka Rotterdam najprometnija je u Europskoj uniji.

Bugarski predsjednik zahvalio se Milanoviću na podršci i jasnom stavu po pitanju članstva Bugarske u šengenu.

Također je kazao da Bugarska nije u šengenu zbog unutarnjopolitičkih razloga koji su zamotani u priču o vladavini prava.

Vrlo sličan stav o ratu u Ukrajini

Hrvatski i bugarski predsjednik dotakli su se i rata u Ukrajini.

Radev je poručio kako je prvoga dana ruske invazije na Ukrajinu osudio agresiju kojom se gazi međunarodno pravo te da podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine.

No, istaknuo je kako je potrebno što prije pronaći diplomatsko rješenje sukoba.

Pritom je naglasio da države članice Europske unije imaju različitu povijest, a Bugarska ne može zaboraviti da su za oslobođenje Bugarske ginuli vojnici Ruskog Carstva, među kojima su i Rusi i Ukrajinci, te da su mu ti narodi podjednako bliski.

- Zabrinjava nas širenje konflikta, kazao je, dodavši kako rat utječe na ekonomiju Bugarske.

Radev, kao i Bugarska socijalistička partija koja ga je podržala na izborima, protive se slanju oružja Ukrajini.

Milanović je kazao kako je njegov stav vrlo sličan stavu gospodina Radeva.

Poručio je kako je on Rusiju okrivio za rat više puta.

- Sad je više dosta. Kada god netko izrazi minimum skepse prema dogmi i kad nije za rat do konačnog istrebljenja, optuži ga se da je ruski čovjek ili se to insinuira, kazao je.

Dodao je kako jedinstvo Europske unije u vanjskopolitičkim pitanjima nije dogma i nešto što se samo po sebi razumijeva.

- Ne postoje ljudi s demokratskim mandatom koji imaju pravo govoriti u ime EU-a osim oko nekih osnovnih teza, dodao je, ponovivši kako je Europska unija zajednica nacija.

- Moj posao nije čuvanje i gradnja jedinstva Europske unije. To je za one koji za karijeru imaju daljnje planove, dodao je.

Odnosi bez otvorenih pitanja

Predsjednici su se složili kako su odnosi između dvije zemlje prijateljski i bez otvorenih pitanja.

Radev je pohvalio napore Milanovića za modernizacijom Hrvatske vojske, naglasivši kako je potrebno proširiti obrambenu, energetsku, gospodarsku i kulturnu suradnju između dvije zemlje.

Posebno je naglasio kako je potrebno unaprijediti zračnu povezanost između dvije zemlje.

Smatra i da je europska integracija zemalja zapadnog Balkana ključna za stabilnost i prosperitet okružja.

Milanović je ponovio kako su Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i BiH već trebale biti u Europskoj uniji.

Prepreku europskom putu Sjeverne Makedonije predstavlja i spor sa Sofijom. Sofija, između ostalog, traži da bugarska nacionalna manjina uđe u ustav, a Radev je istaknuo kako je to potrebno da bi se ispunili kopenhaški kriteriji u području ljudskih prava.

Milanović je kazao kako mu se taj zahtjev čini "opravdanim".

Pedesetdevetogodišnji bivši general predsjednik je Bugarske od 2017.

Trenutno obnaša drugi mandat, a oba je puta na izborima pobijedio kao neovisni kandidat uz podršku Bugarske socijalističke stranke, trenutno najveće oporbene stranke.

Bugarska, kao i Hrvatska, ima parlamentarni sustav.

Milanović: Federalna Europa je deluzija kojoj ću se suprotstaviti

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u četvrtak u predavanju studentima na sofijskom Sveučilištu svetog Klimenta Ohridskog da će se suprotstaviti tome da Europska unija postane federacija, ocijenivši da je takva ideja "deluzija".

U predavanju na temu "Geopolitika i ekonomija" Milanović je kritizirao koncept federalne Europe, napomenuvši da su većina dužnosnika u europskim institucijama federalisti.

- Ja ću biti prvi koji će se tome protiviti, kazao je Milanović.  Ocijenio je da je takva neodrživa ideja deluzija, samoiluzija protivna europskoj povijesti.

- Iako sam Europljanin po sentimentu, vi ste Bugari, ja sam Hrvat. Nikad nisam bio odgajan kao nacionalist, niti ne daj Bože kao šovinist, ali ništa ne postoji iznad nacionalne države u Europi, kazao je.

Suprotno federalistima, on se po pitanju europske integracije smatra "realistom".

Istaknuo je i da tek ostaje za vidjeti je li članstvo Hrvatske u Europskoj uspješno, napomenuvši da hrvatsko gospodarstvo za deset godina članstva u EU-u nije raslo brže od Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Po pitanju rasta i stvorenog bogatstva, prvih deset godina teško može biti okarakterizirano kao nevjerojatan uspjeh, ako je uspjeh uopće, istaknuo je.

Prije predavanja Milanović se sastao s rektorom sveučilišta Anastasom Gerdjikovim.

Na Sveučilištu svetoga Klimenta Ohridskog postoji lektorat hrvatskog jezika u sklopu Katedre za slavenske jezike. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, u Bugarskoj živi oko 200 Hrvata.

Nakon predavanja Milanovića je primio predsjednik bugarske Nacionalne skupštine (Narodno sobranje) Rosen Željazkov, čime završava njegov jednodnevni službeni posjet Bugarskoj.