Uskoro besposadna plovila domaće proizvodnje?

Ministar obrane Ivan Anušić najavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da će se 15. siječnja sljedeće godine u Zagrebu održati trilateralni sastanak Hrvatske, Nizozemske i Latvije, koje čine vodeću koaliciju za proizvodnju i distribuciju besposadnih letjelica i besposadnih vozila te da s toga sastanka očekuje konkretnije rezultate.

- Hrvatska će s Latvijom i Nizozemskom biti predvodnica u tzv. "koaliciji za dronove" i sustavima protiv dronova. Jutros je na sastanku Vijeća za vanjske poslove u formatu obrane i povjerenica za vanjsku politiku Kaja Kallas spomenula upravo ove tri zemlje. Taj aspekt važan je u planovima za obrambenu spremnost do 2030. godine. Tri zemlje održale su trilateralni sastanak. Prvi takav sastanak održao se u Amsterdamu, a sljedeći će se održati u Zagrebu 15. siječnja. Hrvatska je najdalje otišla u proizvodnji bespilotnih letjelica. Trenutno ih proizvodi oko 200 tisuća, a taj broj se može povećati, izvijestio je iz Bruxellesa novinar HRT-a Vibor Vlainić.

Kako je naglasio, ministar Anušić je istaknuo da bismo u budućnosti mogli vidjeti i besposadna plovila (USV) iz Hrvatske.

- Latvija je fokusirana na protudronsku obranu, a Nizozemska nudi poseban poligon za testiranje velikog broja dronova, kazao je.

"Konkretniji rezultati nakon sastanka u Zagrebu"

Ivan Anušić je u ponedjeljak u Bruxellesu, na marginama sastanka ministara obrane država članica EU-a, razgovarao s nizozemskim minstrom Rubenom Brekelmansom i Liene Gatere, latvijskom parlamentarnom tajnicom u ministarstvu obrane, koja ja na današnjem sastanku zamjenjivala ministra Andrisa Sprudsa.

- To je bio drugi sastanak vodeće koalicije zemalja za proizvodnju dronova i sustava za borbu protiv dronova, nakon prvog koji je održan u Amsterdamu, kazao je.

- Treći sastanak bit će 15. siječnja u Zagrebu i tada očekujem konkretnije rezultate, rekao je Anušić.

Proizvodnja i distribucija besposadnih letjelica i vozila

- Radi se o Latviji, Nizozemskoj i Hrvatskoj i vodećoj koaliciji unutar EU-a koja će proizvoditi i distribuirati sustave besposadnih letjelica (UAV), ali i sustave besposadnih vozila (UGV), govorimo o svemu onome što se tiče besposadnih letjelica, dronova i vozila i svega onoga što u ovom trenutku nosi glavnu udarnu snagu u ratu između Rusije i Ukrajine u kojem, po podacima ministra obrane Ukrajine, 80 posto ukupne štete koja se događa na fronti, kako u ljudstvu, tako i u tehnici, uzrokuju dronovi, pojasnio Anušić.

Istaknuo je da Hrvatska u ovom trenutku proizvodi oko 200 tisuća dronova godišnje, koji su sto posto hrvatski proizvod.

- Ti dronovi su proizvod hrvatskog znanja i tehnologije, s hrvatskim komponentama tako da njihova proizvodnja ne ovisi o uvozu iz Kine, rekao je, dodajući da ih sada koriste desetci država u svijetu, kazao je.

- Tri zemlje koje čine koaliciju bit će glavni proizvođači i distributeri dronova za Europsku uniju i NATO, rekao je ministar.

Naglasio je da sve hrvatske tvrtke u obrambenoj industriji sudjeluju u ovoj inicijativi, koja se odnosi ne samo na besposadne letjelice nego i na obrambeni sustav protiv dronova Komodo i na besposadna vozila, koja proizvodi DOK-ING.

Jačanje sposobnosti

Ministri EU-a također su raspravljavljali o trenutnim naporima za jačanje obrambenih sposobnosti bloka nakon što je proteklih mjeseci pokrenuto nekoliko inicijativa.

Inicijative uključuju niz velikih projekata ponovnog naoružavanja koje je u listopadu predložila Europska komisija u područjima zaštite granica, obrane od bespilotnih letjelica, protuzračne obrane i svemira radi jačanja europskih vojnih kapaciteta i odvraćanja Rusije.

Do sastanka dolazi dan nakon isteka roka do kojeg su zemlje članice Unije zainteresirane za zajmove u sklopu 150 milijardi eura vrijednog obrambenog programa (SAFE) trebale predati detaljne planove o tome kako namjeravaju potrošiti sredstva.

Devetnaest od 27 država članica prvotno je iskazalo zanimanje za sudjelovanje u programu.

Prošlog tjedna, pregovori o britanskom priključivanju fondu su navodno propali zbog nesporazuma glede količine sredstava koju bi London trebao izdvojiti kako bi sudjelovao. Slični pregovori su održani i s Kanadom.