Novak: Hrvatska na svjetskoj razini u razvoju pomorskih dronova

Europa ima kapacitete za stvaranje "zida protiv dronova", iako je granica koju treba osigurati duga 6.000 kilometara, rekao je u središnjem Dnevniku HRT-a prof. dr. sc. Doris Novak sa Zavoda za aeronautiku FPZ-a. Istaknuo je i kako Hrvatska može pridonijeti kolektivnoj sigurnosti Unije, pogotovo pomorskim i podvodnim dronovima.

Prof. dr. sc. Doris Novak, pojasnio je od čega se sastoji "zid protiv dronova" kojeg Europska unija planira završiti do 2027. godine.

- Nije riječ o fizičkom zidu nego se vjerojatno radi o sustavima elektroničkog ometanja, koji bi pod određenim uvjetima, kada se detektira ulazak dronova - obavili ometanje radiofrekventnog područja na kojem dronovi komuniciraju sa svojim operatorima. Radili bi tzv. spoofing - da preuzmu vezu ili kontrolu nad tim dronom, spuste ga ili prizemlje, rekao je.

Upitan koliko je realno da se pokrije područje od sjevera Norveške do rumunjskih obala Crnog mora, istaknuo je kako je taj cilj ostvariv.

- Mislim da je sve realno, istočna granica Europske unije je 6.000 kilometara, trebala bi se uložiti ogromna sredstva u tu infrastrukturu koja bi omogućavala elektroničko djelovanje, ali bi pored tih sustava vjerojatno bili i konvencionalni sustavi protuzračne obrane koji bi morali biti raspoređeni na ključnim točkama, kazao je.

Kako je naglasio, to je moguće izvesti, ali zahtjeva ogromna ulaganja i napore.

- Apsolutno sam siguran da Europska unija ima mogućnosti, novac i znanje da to može izvesti. S ovim planom bi se do 2030. godine to moglo izvesti, uz angažman industrije i znanstvene zajednice, dodao je.

Revizija zakonskog okvira o zračnom prometu i rušenje dronova

Europa se sve češće susreće i s upadima dronova u prostor iznad zračnih luka i vojnih postrojenja. Novak je pojasnio kako izgleda postupak rušenja drona.

- Na konvencionalnim radarima koji se koriste u zračnom prometu, ti dronovi se ne mogu uočiti zato što su premali i lete sporo. Možda se mogu uočiti na specijaliziranim vojnim radarima, a samo ometanje i obaranje može se izvesti na više načina, rekao je.

Obaranje drona, kako kaže, može izvesti ometanjem signala, ali je i upozorio kako je to dijelom tehnološki nadiđeno.

- Dronovima se upravlja i optičkim kabelima koji mogu imati dužinu do 30 kilometara. Osim ometanja, mogu se koristiti fizičke prepreke, poput mreža. Obaranje je moguće i laserskim zrakama, naglasio je.

Sve mjere elektroničke zaštite, pojasnio je, "rade na frekvencijskim spektrima koji mogu omesti civilne komunikacijske uređaje - bluetooth ili wi-fi vezu".

"Hrvatska na svjetskoj razini u razvoju pomorskih dronova"

Novak se na kraju razgovora osvrnuo i na ulogu Hrvatske u kolektivnoj sigurnosti Europske unije.

- Naša zemlja se svakako može uključiti u tu priču. Postoje tvrtke koje više godina razvijaju dalekometnu komunikaciju, hibridne pogone. Mislim da je MORH uzeo u obzir kapacitete koje imamo, ustvrdio je.

Govoreći o prilagodbi sustava obrazovanja, ukazao je na to da Sveučilište u Zagrebu već radi na razvoju i istraživanju novih rješenja, s posebnim naglaskom na pomorske dronove.

- U sklopu fakulteta djeluju mnogobrojne skupine koje unutar centara izvrsnosti istražuju te stvari. Poučavaju studente koji su uključeni u proces, a nakon toga nastaju start-up kompanije koje dalje mogu prodavati svoje proizvode. U tom segmentu na Sveučilištu u Zagrebu postoje odlične skupine koje razvijaju takve kapacitete, pogotovo pomorske ili podvodne dronove. Tu smo na svjetskoj razini i tu možemo dati doprinos sigurnosti Europe, dodao je.