Dvanaest godina Hrvatske u EU: 20.000 projekata, milijarde eura, ali i izazova

U povodu 12. godišnjice članstva Hrvatske u Europskoj uniji, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo je konferenciju ''Europa za sve generacije''. 

Više od 20.000 projekata

U proteklih 12 godina realizirano je više od 20 tisuća projekata, a hrvatski je proračun zahvaljujući članstvu u EU-u bogatiji za milijarde eura. Europski fondovi omogućili su izgradnju i obnovu vrtića, škola, studentskih domova, luka te razvoj prometne povezanosti i tranziciju prema zelenim i digitalnim rješenjima.

– Ono što je drago jest da upravo uz europske fondove Hrvatska danas bilježi pozitivne makroekonomske pokazatelje, kazao je Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a.

No upozorava da europski novac neće biti dostupan zauvijek, pa ga je ključno ulagati u podizanje produktivnosti i proizvodnje.

Potreban održiv rast

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, naglasila je važnost razvoja cijele zemlje na razinu u kojoj više nećemo trebati europska sredstva.

– Kada se Hrvatska u svim svojim dijelovima razvije do razine na kojoj više nećemo moći koristiti ta sredstva, moći ćemo samostalno održavati ovako vidljive i značajne stope gospodarskog rasta, istaknula je Dalić.

Mladi: prilike, ali i izazovi

Članstvo u EU donijelo je i brojne prilike za mlade – od Erasmusa do raznih programa usavršavanja. Ipak, otvorene granice i jedinstveno tržište rezultirali su i velikim odljevom mladih.

– Brojni su se odselili, ali mi je drago što vidim i puno onih koji se vraćaju, skupljaju iskustvo u drugim zemljama, razvijaju se i možda se opet vrate u Hrvatsku, rekla je Tena Šarčević iz tima Europe Direct.

Ostvareni vanjskopolitički ciljevi

Ulaskom u NATO i Europsku uniju, Hrvatska je ostvarila svoje glavne vanjskopolitičke ciljeve, a zatim je slijedilo i uvođenje eura i ulazak u šengenski prostor. Na konferenciji je zaključeno da građani osjećaju prednosti ulaska u Uniju te da odnose unutar Unije treba dodatno razvijati. 

- Nemoguće je danas otići bilo gdje, u bilo koji dio Hrvatske i ne vidjeti taj izravni učinak koje nam je omogućilo sudjelovanje u kohezijskoj politici. Europska unija nije nešto što se zbiva negdje drugdje. Europska unija je, to smo mi, to je ono gdje mi živimo, ono kako se mi razvijamo, kako mi poslujemo, kako mi komuniciramo, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

- Uvijek ponavljam, činjenica je da smo 2013. imali 12.000 eura brutto društvenog proizvoda, po glavi stanovnika. Danas imamo 22.000 eura, bez obzira sve kritike oko inflacije. Tako da je 22.000 eura po glavi stanovnika ogroman iskorak u zadnjih 20 godina, rekla je povjerenica EK za Mediteran Dubravka Šuica.

Iseljavanje mladih, uvođenje eura i posljedična inflacija - kritičarima i euroskepticima glavni su argumenti u tvrdnji da nam članstvo nije donijelo ništa dobroga. S druge strane, oni uključeni u proces pregovora i rada Europske komisije poručuju - prednosti su nemjerljive.

- Ne odlučuje se o nama, nego mi odlučujemo zajedno s drugim članicama EU o budućnosti Europe. Ta ravnopravnost, jednakost za europskim stolom je najvrednije što smo dobili, kazao je Vladimir Drobnjak, glavni pregovarač za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji.