Održano Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu

U Bruxellesu je u ponedjeljak, 17. studenog, održan sastanak Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva Europske unije, na kojem je Republiku Hrvatsku predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić. 

Na dnevnom redu našle su se raspravne točke iz područja zajedničke poljoprivredne politike, međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima, zaštite bilja, zdravlja i sigurnosti hrane te ribarstva.

Jačanje konkurentnosti i koherentnosti poljoprivredne politike

Rasprava o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike bila je usmjerena na pitanje sigurnosti opskrbe hranom i bolje usmjeravanje potpore. Pritom je posebno istaknuto nedavno pismo predsjednice Europske komisije upućeno Europskom parlamentu, kojim je Komisija izrazila spremnost na izmjene zakonodavnog okvira radi jačanja konkurentnosti i koherentnosti ZPP-a te jače podrške ruralnim područjima.

Većina država članica naglasila je potrebu da se osigura snažan i zaseban proračun za ZPP, izbjegne renacionalizacija zajedničke politike te poljoprivrednicima omogući predvidljiv i jednostavniji okvir, uz očuvanje tržišne orijentacije i dugoročne sigurnosti opskrbe hranom u EU.

- Potpora dohotku ključna je za održivost poljoprivrednih gospodarstava i prehrambenu sigurnost te ju je potrebno usmjeriti prema subjektima kojima je poljoprivreda glavni izvor prihoda. Ne treba isključiti niti male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose i proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore, istaknuo je na početku izlaganja ministar Vlajčić.

Jačanje poljoprivredne suradnje s Ukrajinom

U okviru razmjene mišljenja o poljoprivrednim pitanjima povezanim s trgovinom s posebnim naglaskom na odnose s Ukrajinom, većina država podržala je daljnje jačanje ove suradnje.

Međutim, ministri su pritom istaknuli nužnost predvidivih i pravednih pravila trgovine koja štiti interese europskih proizvođača, uz poziv na strogo praćenje uvoza osjetljivih proizvoda i poštovanje EU proizvodnih standarda.

Hrvatska se pridružila pozivima na zaštitu konkurentnosti europskih proizvođača hrane u svim trgovinskim sporazumima, ali i zaštite potrošača te je istaknula da proizvodi koji iz trećih zemalja dolaze na EU tržište moraju poštivati EU standarde kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Ribolovne mogućnosti za 2026.

Raspravljeno je i nekoliko različitih točaka iz sektora ribarstva. U svezi s određivanjem EU ribolovnih mogućnosti za 2026. godinu, Hrvatska je istaknula svoje ključne političke prioritete, poput potrebe za povećanjem ulovne kvote za plavoperajnu tunu te donošenje mjera za oporavak stokova srdele i škampa u Jadranu.

Hrvatska je zatim, s ostalim državama članicama, od Europske komisije zatražila pojednostavnjenje Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, budući da trenutačno prestrogi kriteriji prihvatljivosti usporavaju napredak prema ciljevima i otežavaju provedbu ključnih aktivnosti i ulaganja.

To se osobito odnosi na jačanje energetske učinkovitosti, potporu novim ribarima te ulaganja u sigurnost i radne uvjete na ribarskim plovilima. Konačno, Hrvatska je zajedno sa Slovačkom, Češkom i Mađarskom te uz podršku niza ostalih država predstavila zahtjev za potrebom osiguranja više sredstava u sljedećem programskom razdoblju za razvoj akvakulture.

U okviru prezentacije Godišnjeg izvješća o napretku u pojednostavnjenju, provedbi i izvršenju za 2025. u području zdravlja i dobrobiti životinja, bilja i zdravlja bilja, sigurnosti hrane i hrane za životinje, povjerenik za zdravlje i sigurnost hrane Olivér Várhelyi je prezentirao ostvareni napredak u ovoj godini te najavio za idući mjesec objavu Omnibus paketa za pojednostavljenje pravila u ovom području.

Hrvatska podržala jačanje mjera zaštite vinove loze

Od točaka iz sektora zaštite bilja, Hrvatska je podržala jačanje mjera zaštite vinove loze, posebno u borbi protiv zlatne žutice, koja i dalje uzrokuje velike štete u vinogradarstvu.

Istaknula je potrebu da sve koordinirane aktivnosti budu u skladu s pravilima EU o zdravlju bilja i uporabi sredstava za zaštitu bilja. Podržala je, isto tako i prijedlog Italije za omogućavanje jednostavnijeg sustava međusobnog priznavanja izvanrednih odobrenja među državama članicama kako bi se brže reagiralo na najopasnije štetne organizme.