Plan Europskog parlamenta za obnovu narušenih ekosustava do 2050.

Europski parlament usvojio je zakon o obnovi prirode u kojem članice Unije moraju obnoviti 20 posto kopnenih i morskih područja do 2030. i sve narušene ekosustave do 2050. Cilj zakona o obnovi prirode, osim što će obnoviti narušene ekosustave u svim državama članicama, doprinijet će postizanju ciljeva Unije u području klime, biološke raznolikosti te poboljšati sigurnost hrane. 

Sofija Babić stručnjakinja za okolišne politike WWF-Adria istaknula je u emisiji Zelena linija kako je ovo prvi zakon takve vrste u svijetu, koji bi trebao potaknuti države članice da ozbiljnije pristupe zaštiti prirode jer dosadašnja legislativa je uglavnom bila "zaštita na papiru" ali ne i na terenu. Vrijeme je da provedemo ciljeve UN-a 30 by 30 i da do 2030 imamo 30 posto površina i mora pod strogom zaštitom.

Prema novom zakonu države članice moraju obnoviti barem 30 % staništa od šuma, travnjaka, močvarnih područja do rijeka, jezera i dna prekrivenih koraljima i vratiti ih iz lošeg u dobro stanje do 2030., zatim 60 % do 2040. i 90 % do 2050. Države članice sada trebaju izraditi do 2026 planove koja će joj područja zaštite biti prioriteti.

- Znamo da je 80 posto europskih staništa u lošem stanju, Hrvatska stoji bolje nego mnoge druge članice Unije no činjenica je da Hrvatska ima vrlo mali postotak stroge zaštite staništa. Prema novoj Uredbi taj postotak bi trebao iznositi oko 10 posto dok je Hrvatska na ispod 1 posto. To je nešto što se treba hitno promijeniti rekla je Babić.

No zakon o obnovi prirode nije prošao bez velikog protivljenja određenih članica Unije poput Italije, Švedske, Finske, Nizozemske, Mađarske te je usvojen najtajnijom mogućom većinom u parlamentu.

Osim ovog zakona, Vijeće Europe je donijelo i smjernice po pitanju otpada hrane i tekstila u Uniji koje će se ticati svih poljoprivrednika, poduzetnika i trgovaca.

Alain Maron, visoki povjerenik EK za klimatsku tranziciju,okoliš i energiju je istaknuo kako se nada da će ovaj zakon predstavljati okvir za kružno gospodarstvo.

- Uz ovu uredbu prihvatili smo i okvir nacrta uredbe o otpadu hrane i tekstila kojim ćemo, nadam se, izgraditi zeleno i kružno gospodarstvo. Što se tiče otpada hrane, rasprave unutar Vijeća pokazale su da idemo u smjeru održivosti i gospodarske ravnoteže. Do 2030. moramo postići 10-postotno smanjenje otpada u proizvodnji hrane te 30-postotno u maloprodaji, restoranima, uslužnim djelatnostima i hotelima, kazao je.

- Što se tiče pitanja tekstila i tekstilnog otpada, postigli smo optimističniji nacrt od prvobitno dogovorenog. Nastavak odgovornosti proizvođača podrazumijevat će da države članice mogu uvesti više trošarine za proizvođače brze mode. Nastavljamo razgovore o direktivi o zelenim zahtjevima koja će dodatno štititi potrošače od "greenwashinga", jer su trenutačne ekološke uredbe za proizvode vrlo nejasne, zavaravajuće ili neosnovane u više od pola država članica Unije. Naš je cilj da građanima Unije omogućimo da donesu odgovorne odluke, dodao je.