Pred građevinskim sektorom mnogi izazovi

Do kraja ovoga desetljeća pred građevinskim sektorom mnoge su promjene i izazovi. Osim što imaju problema s radnom snagom, građevinari će se morati prilagoditi i novim nacionalnim smjernicama, od zbrinjavanja otpada do ugljične neutralnosti zgrada...

Kako bi ispunila direktivu Europske unije o energetskim svojstvima zgrada do 2030., Hrvatska mora ubrzati korak, već kasnimo.

- Hrvatska mora malo ubrzati svoju obnovu zgrada, kako stambenih tako i nestambenih, kako bi do kraja ovog perioda, dakle, do 2030. godine, došli na 3 posto obnove zgrada u RH. Sada smo negdje na oko 1 posto ili možda malo manje, kaže prof. Ivana Banjad Pečur iz Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

No obnova zgrada samo je dio toga što će se mijenjati u građevinskom sektoru. Velike promjene čekaju hrvatski građevinarski sektor u narednih šest godina. Do 2030. sve nove zgrade trebaju biti zgrade s nultom stopom emisija, a do 2028. sve zgrade u javnom vlasništvu također.

Zelene zgrade ne smiju imati emisije iz fosilnih goriva, moraju se koristiti obnovljivim izvorima energije na samoj lokaciji ili u blizini zgrade, te sustav daljinskog grijanja i hlađenja. A za to su nam potrebni obrazovani stručnjaci. 

- Kako smo se mi vezali na energetsku učinkovitost u zgradarstvu na obnovljive izvore energije i na zelenu gradnju, na uvođenje digitalizacije u sektor graditeljstva, znači na primjenu bintehnologije, svega toga na fakultetima ima, ali, rekli bi, sporadično. Nije sustavno razrađen plan, odnosno program da svi studenti slušaju nešto iz tih tema, kaže Banjad Pečur.

Osim neadekvatnog obrazovanja novih kadrova, Hrvatsku kao velik izazov čeka i zbrinjavanje građevnog otpada.

- Komunalni otpad je manje od 10 posto ukupnog otpada, građevinski otpad je preko 40 posto. Dakle, zamislite koje bi mi morali imati buđenje svijesti da shvatimo koliki je problem građevinski otpad, kaže dr. sc. Marijana Serdar iz Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Očito mali jer je Hrvatska kao jedna od rijetkih članica Unije bila suzdržana na glasanju kada se donosila odluka o energetskim svojstvima zgrada do 2030.

Domac: Energetska tranzicija je povratak na normalno, na vlastito

O energetskim temama koje će obilježiti godine pred nama razgovarali smo u središnjem HTV-ovom Dnevniku s Julijem Domcem, ravnateljem Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.

Domac je korist za građane od energetske obnove može biti enormna, ako se radi dobro.

- Možemo imati i do 70 posto uštede, dodao je.

Naglasio je i da energetsku obnovu treba raditi kao dio sveobuhvatne obnove - sustavno, pažljivo, promišljeno.

- Treba paziti kako se projektira, rekao je Domac.

- Treba gledati da se obnavljaju blokovi, a ne točkasto.

- Treba paziti kako se planira, dok još imamo europska sredstva, trebalo bi znati unaprijed, pa i godinama unaprijed kako će se nešto financirati, dodao je.

Domac je također rekao da zelena tranzicija mora biti brza, istaknuvši kako Europa i dan-danas uvozi 15 posto ruskog plina. Što se nuklearne energije tiče, naglasio je da Europa nema urana, koji također uvozimo iz Rusije.

- Mi moramo koristiti vlastite obnovljive izvore energije, poručio je Domac, dodajući da i tu postoje izazovi - Europa uvozi 95 posto sunčanih panela iz Kine.

- Treba razvijati domaću industriju. Energetska tranzicija je zapravo povratak na normalno, na vlastito, na sigurnost, na stabilnost, rekao je.

Domac je rekao i da zadnjih 30-ak godina nismo imali ozbiljne energetske projekte.

- Kad HEP nešto radi, to su obično manji projekti. Mi trebamo velike projekte koje radi HEP, mi trebamo otvoreno tržište, trebamo legislativu koja funkcionira, rekao je.