20:53 / 10.03.2022.

Autor: Hina/HRT/E.L.S.

"Vlada će intervenirati u cijene energije koliko god bude trebalo"

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: HTV / HRT

Hrvatska vlada će podržavati subvencioniranje i intervencije u cijene energije koliko god bude trebalo, izjavio je premijer Andrej Plenković u Versaillesu prije samita Europske unije na kojem su ruska agresija na Ukrajinu i njezine posljedice postale dominante teme.

- Jučer je vlada donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, ukupno vrijedan gotovo pet milijardi kuna i mi ćemo podržavati taj proces subvencioniranja i intervencije koliko god bude trebalo - rekao je premijer po dolasku na neformalni samit EU-a.

Na samitu na kojem će se razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama po Europu, među kojima je nesigurnost opskrbe energijom i visoke cijene energenata premijer je upozorio na "globalne okolnosti koje su zaista izvanredne".

- I zato mislim da taj napor mora biti malo širi kako bi se umirio pritisak na građane - izjavio je Plenković.

Čelnici država članica EU-a okupili su se u Versaillesu na kojem će razgovarati o ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama po Europu.

Osuda nada na Ukrajinu

Na samitu će se razgovarati o tome kako EU može preuzeti svoju odgovornost u ovoj novoj stvarnosti, kako zaštiti građane, vrijednosti, demokraciju i europski model. Čelnici će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti EU-a, smanjenju energetske ovisnosti i o izgradnji jačih gospodarskih temelja.

- Suočeni s rastućom nestabilnošću, strateškim natjecanjem i sigurnosnim prijetnjama, odlučili smo preuzeti više odgovornosti za našu sigurnost i poduzeti daljnje odlučne korake prema izgradnji europske suverenosti, smanjenju naše ovisnosti i osmišljavanju novog modela rasta i investicija za 2030. godinu - kaže se u nacrtu izjave.

U zasebnoj izjavi o ruskoj agresiji na Ukrajinu, čelnici će osuditi oštro osuditi ničim izazvan i neopravdan napad, istaknuti da Rusija snosi punu odgovornost za njega, za neselektivno gađanje civila i neizrecive patnje ukrajinskog stanovništva. Prema nacrtu te izjave, čelnici EU-a traže od Rusije da zajamči sigurnost nuklearnih postrojenja u Ukrajini u suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Također se traži da Rusija odmah prekine vojno djelovanje i povuče sve svoje snage i vojnu oprema s cijelom teritorija Ukrajine, odmah i bezuvjetno.

U nacrtu izjave odaje se počast Ukrajincima za njihovu hrabrost u obrani zemlje, slobode i demokracije i jamči im se podrška.

- Nećemo ih ostaviti same. Europska unija i njezine države članice nastavit će pružati koordiniranu političku, financijsku, materijalnu i humanitarnu potporu - kaže se u nacrtu izjave o ruskoj agresiji.

Zahtjev Ukrajine za članstvom u EU

Što se tiče ukrajinskog zahtjeva za članstvo u EU-u, odgovor čelnika je, prema nacrtu, izjave prilično neodređen. Vijeće je pozvalo Komisiju da izradi mišljenje o tom zahtjevu. Dok čekamo na to, mi ćemo bez odlaganja jačati naše veze i produbljivati naše partnerstvo, kaže se u nacrtu izjave.

Dio država članica podržava ukrajinski zahtjev za brzim primanjem u EU, ali to stajalište nema većinsku potporu. Izvori u EU spominju da je moguće da će se Ukrajini ponuditi tješnja integracija u jedinstveno europsko tržište, povezivanje u tržište energije i mogućnost pojačanog partnerstva, budući da je postupak proširenje dugotrajan proces.

- Pozicija Hrvatske je, a to sam jučer rekao ukrajinskom premijeru Denisu Šmihalu, da ih maksimalno podržimo kako bi taj proces bio što brži, a ujedno da damo političku težinu posebnim odnosima s Ukrajinom u ovim okolnostima, što može značiti intenziviranje političkog dijaloga o sigurnosnim i humanitarnim temama, što je njima najbitnije i što bi im pomoglo u ovoj teškoj situaciji u kojoj su žrtve agresije - rekao je Plenković.

Ovisnost o ruskim fosilnim gorivima

Europska unija uvozi 90 posto svojih potreba za plinom, od toga iz Rusije oko 45 posto. Rusija je i glavni dobavljač sirove nafte, 27 posto europskog uvoza je iz Rusije. Europska komisija je ovaj tjedan predložila obrise plana koji bi mogao za dvije trećine smanjiti ovisnost Europske unije o ruskom plinu već do kraja ove godine, a znatno prije kraja ovoga desetljeća učiniti ju potpuno neovisnom od ruskih fosilnih goriva.

Što se tiče smanjenja ovisnosti o ruskoj energiji, među državama članicama zasad nema suglasnosti u kojem roku bi EU trebala postati neovisna. Neke traže da se to okonča do 2030., a dio njih nešto ranije 2027. godine, a neke odmah.

Jačanje obrambenih sposobnosti

Čelnici bi se trebali složiti da će znatno povećati troškove za obranu, investirati u strateške kapacitete koji nedostaju, sudjelovati u zajedničkim projektima i zajedničkim javnim nabavama u području obrambenih sposobnosti, pojačati sposobnosti za sudjelovanje u misijama i operacijama, poticati sinergiju između civilnih, obrambenih i svemirskih istraživanja i inovacija, investirati u nove tehnologije i inovacije u obrambeno-sigurnosnom sektoru te poduzeti mjere za jačanje i razvoj obrambene industrije.

Plenković je rekao da Hrvatska ove godine ima najveći obrambeni proračun, možda i veći nego 90- tih godina, 7,2 milijarde kuna, da je donesena odluka o kupnji borbenih zrakoplova i oklopnih vozila Bradley. Na pitanje razmišlja li se o uvođenju obveznog vojnog roka, Plenković je rekao da se o tome još nije raspravljalo.

- Ono što je važno jest da nakon 24. veljače (početak ruske agresije na Ukrajinu) više ništa nije isto kao što je bilo. Poništeni su i razrušeni svi temeljni postulati međunarodnog poretka i prava. Vidjet ćemo, ta tema još nije bila raspravljana na bilo kojem formalnom tijelu institucija, niti vlade niti države - rekao je Plenković.

Jačanje gospodarskih temelja

Čelnici će se u versajskoj deklaraciji obvezati da će raditi na jačanju gospodarske baze, kako bi gospodarstvo postalo otpornije, konkurentnije i spremno za zelenu i digitalnu tranziciju, a da pritom nitko ne bude zapostavljen. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!