Plenković: Vrijeme je da Europa ozbiljno poveća izdvajanja za obranu

U Pragu je održan forum posvećen jačanju sigurnosti, prosperiteta i održivosti u Europi i diljem svijeta. Na 20. izdanju foruma GLOBSEC u glavnom gradu Češke okupili su se predstavnici gotovo 80 zemalja. Glavne su teme bile jačanje ekonomske i energetske sigurnosti te veća ulaganja u obranu.

Američka se uloga u europskoj sigurnosti promijenila i potrebno je povećati europske obrambene sposobnosti i ojačati obrambenu industriju na starom kontinentu, istaknuo je na GLOBSEC-u domaćin, češki predsjednik. No cilj, kaže, nije stvoriti alternativu NATO-u, nego osigurati snažniju ulogu Europe u Transatlanskom savezu.

- Moramo ubrzati naše napore u izgradnji vjerodostojnih europskih obrambenih sposobnosti, ojačati naše obrambene industrije i preuzeti političku odgovornost za našu kolektivnu sigurnost, rekao je Petr Pavel, češki predsjednik.

- Izgledno je da će članice NATO-a na sastanku na vrhu u Den Haagu prihvatiti odluku o izdvajanju za obranu od pet posto BDP-a, od kojih bi 1,5 posto bilo za izgradnju infrastrukture dvojne namjene, rekao je u četvrtak u Pragu premijer Andrej Plenković, dodajući da Hrvatska želi postići tri posto do 2030. godine.

Plenković je u češkoj prijestolnici govorio na panelu Upravljanje kaosom: Može li Europa iskoračiti?. Tamo je naglasio da u Europi prevladava stav o potrebi većih izdvajanja za obranu te da bez većih poteškoća traju pripreme da se na nadolazećem sastanku na vrhu NATO-a krajem lipnja u Den Haagu usvoji cilj o pet posto BDP-a za obranu.

Članicama bi se dalo sedam godina za prilagodbu za toliki postotak, od kojeg bi 3,5 posto išlo za izravno jačanje vojnih kapacitete, a 1,5 posto za izgradnju infrastrukture dvojne namjene - za vojsku i za civilnu upotrebu.

Premijer je rekao da je Hrvatska danas daleko iznad trenutačnog cilja od dva posto BDP-a te da su državna izdvajanja za obranu otkako je on premijer narasla za više od 200 posto. Sadašnji cilj je da Hrvatska do 2030. postigne izdvajanja od tri posto BDP-a, dodao je.

Nastavak potpore Ukrajini

Jedna od ključnih tema konferencije bila je i nastavak potpore Ukrajini u borbi za okončanje ruske agresije.

- Rusija je zabrinuta zbog novca, zbog takozvanog prestiža u vanjskoj politici i zbog našeg otpora. Ali nisu zabrinuti za živote milijuna vlastitih ljudi. Molim vas da to gledate kao na sigurnosni izazov za sve nas, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Od europskih partnera zatražio je, stoga, da dodatno postrože sankcije Rusiji.

Češki predsjednik istaknuo je da se Putina može dovesti za pregovarački stol jedino ako ga se prije toga dovede na rub ekonomskog sloma. 

Dan nakon posjeta Odesi, gradu koji je i ovaj tjedan bio meta ruskih raketnih napada, Plenković je naglasio da ukrajinski otpor Rusiji koji traje već tri i pol godine zahtijeva svako poštovanje zapadnih država i drugih svjetskih zemalja te da se njihova pomoć Kijevu mora nastaviti.

Odgovarajući na pitanje o mađarskom protivljenju ukrajinskom članstvu u EU-u, Plenković je rekao da postoji dovoljno vremena da se Budimpeštu uvjeri u potrebu suprotne odluke.

Članstvo Ukrajine u NATO-u trenutačno pak nije na stolu jer je vrlo jasno da o tome ne postoji konsenzus među članicama zapadnog vojnog saveza, pa i kod njegove najmoćnije članice - Sjedinjenih Država.

Ponovio je da je ključno razumjeti da se američki predsjednik Donald Trump ne identificira s ratovima u Ukrajini, iz 2014. i 2022. godine, jer ih shvaća neuspjesima prethodnih demokratskih vlada predsjednika Baracka Obame i Joea Bidena.

To se očituje u Trumpovom upravljanju tom krizom, odnosno time da je za njega najvažnije postići mir nevezano za sudbinu okupiranih ukrajinskih teritorija koju smatra sekundarnim pitanjem.

- Europske države, svi oni koji poštuju međunarodno pravo, zagovaraju teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te shvaćaju magnitudu razaranja i stradanja u toj zemlji, zastupaju vrlo različit pristup, nastavio je premijer.

Ponovno je upozorio da bi nagrađivanje agresora osvojenim teritorijima moglo pokrenuti slične scenarije u drugim dijelovima svijeta te da je stoga riječ o opasnom ishodu.

Plenković je rekao da su ciljevi Kremlja obnoviti odnose sa SAD-om, ukinuti nametnute joj međunarodne sankcije te rehabilitirati se na svjetskoj pozornici. No njihovi zahtjevi u mirovnim pregovorima s Ukrajinom, koji više sliče na ultimatume i zahtjeve za kapitulacijom Kijeva, pokazuju da Moskva nije predana miru te da tako neće postići te ciljeve.

Moguće proširenje do 2030.

Plenković je na panelu rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin napadom na Ukrajinu vratio temu proširenja na agendu EU-a, pa i pogurnuo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju iz europske politike susjedstva prema politici proširenja. 

Naglasio je da je njegov osobni osjećaj, da se raspoloženje po pitanju primanja novih članica u Europi promijenilo te da sada postoji veća otvorenost da se u ovom mandatu Europske komisije i Europskog parlamenta dogodi barem jedno pridruživanje.

Hrvatska pritom zagovara princip individualnih zasluga, odnosno da se nagrađuju one zemlje koje napreduju na europskom putu, bez da moraju čekati one koje za njima malo kasne.

Premijer se u Pragu, na marginama skupa GLOBSEC, bilateralno sastao s češkim premijerom Petrom Fialom s kojim je razgovarao o odnosima dviju zemalja, manjinama, trgovinskoj razmjeni koja iznosi 1,3 milijarde eura, jačanju investicija, energetskoj suradnji te političkoj situaciji u Češkoj koja se priprema za parlamentarne izbore.