Priljev migranata sve je izraženiji posljednjih mjeseci

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je okrugli stol o europskoj migracijskoj politici i trenutačnom stanju na terenu. Priljev migranata sve je izraženiji posljednjih mjeseci. Sudionici su se složili da je nužna reforma europskog sustava azila te da je potrebno na razini EU-a donijeti mjere kojima bi se osigurale granice, olakšale zakonite migracije i pravednije raspodijelile odgovornost i solidarnost među državama članicama.

Na okruglom stolu "Europa i migracije: Na putu sigurnosti i solidarnosti", sudjelovali su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, eurozastupnik Karlo Ressler, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za obranu i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Franko Vidović te Ivan Piteša, voditelj Ureda Međunarodne organizacije za migracije u Hrvatskoj.

Na prošlotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta europski povjerenik Johannes Hahn je rekao da je Europskoj uniji potrebna sveobuhvatna migrantska politika, tj. pakt o migracijama i azil te naglasio potrebu uspostave partnerstva sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta. 

- Tom pitanju se treba pristupiti balansirano, ali s jednom čvrsto spoznajom i uvjerenjem da migracije neće nestati barem za vrijeme djelovanja ove i buduće generacije političara koji se bave ovim pitanjem, rekao je Božinović. 

Ilegalne migracije predstavljaju sigurnosni problem 

Upozorio je da masovne, ilegalne migracije predstavljaju sigurnosni problem, da je Hrvatska pod iznimnim pritiskom te da ilegalni prelasci granica predstavljaju "zloupotrebu sustava azila". Rekao je da se, za razliku od 2015., sada većinom radi o ekonomskim migrantima koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, navodeći kao primjer veliki priljev migranata iz Afganistana, u pravilu isključivo muškaraca.

Ukazao je na činjenicu da je takozvanom zapadnobalkanskom ili istočnomediteranskom rutom lani prošlo 43 posto ukupnog broja migranata koji su ušli u EU i upozorio da migracije izazivaju zabrinutost kod velikog broja Europljana.

Naveo je pritom primjer Austrije u kojoj se, prema istraživanjima javnog mišljenja, stvara sentiment da je Europa omogućila nekontrolirani ulazak.

- Upravo zbog velikog priljeva migranata, Austrija je praktički blokirala ulazak Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor, rekao je ministar.

Založio se za uređene, regularne migracije kako bi Europa, uključujući i Hrvatsku, zadovoljila interese tržišta rada.

- Hrvatska je prošle godine izdala 124.000 dozvola za boravak i rad. To je regularna migracija, zna se tko ulazi, to bi uvijek podržali i to je put kojim treba ići, rekao je Božinović.

Prema podacima Eurostata, u 2022. godini podneseno je više od 880.000 zahtjeva za azil u EU, uglavnom od strane državljana Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske. Riječ je o 64 posto više zahtjeva za azil nego godinu ranije

Karlo Ressler smatra da je nakon usvajanja pet zakonskih prijedloga na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta moguće doći do najmanjeg zajedničkog nazivnika između klubova zastupnika u EP-a te da sada postoji jedna zrelija politika na razini Unije, ali da se moraju nadići ideološka razmimoilaženja.

Ostaje za vidjeti hoće li do toga uistinu doći, s obzirom da je Europski parlament u srijedu odbacio smjernice proračuna EU-a za 2024. zbog točke o ulaganju u infrastrukturu na vanjskim granicama Unije koja je suprotstavila pučane i desne grupe sa socijaldemokratima i zelenima koji tvrde da bi se time Parlament založio za gradnju zidova na granicama.

- Postoji ne samo pravna nego i zdravorazumska, normalna reakcija između ekonomskih migranata, između onih koji imaju motiv dolaska u Europu možemo razumjeti, ali jednostavno moramo shvatiti da postoji razlika između toga. Između osoba koje bježe od progona, koje bježe od ratnih sukoba, sada od ruskih raketa, koji su u situaciji da su njihovi domovi bili sravnjeni sa zemljom, nemaju pristup vodi, struji, rekao je Ressler. 

- Ako Europa želi biti u stanju pomoći svima koji su u takvim situacijama i svima onima koji su najranjiviji, moramo promijeniti aktualnu situaciju, dodao je. 

Ressler je u raspravi podsjetio da dvije trećine migranata ne dobije međunarodnu zaštitu jer na to nemaju pravo te se osvrnuo na instrumentalizaciju migranata i hibridne nasrtaje na EU.


- U sličnoj je situaciji i Hrvatska prema čijoj se granici migranti usmjeravaju iz BiH. Sigurnosna arhitektura u Europi je narušena, kao i sigurnost Europljana. Moramo krenuti od kontrole vanjskih granica, rekao je Ressler.

Franko Vidović je također istaknuo da se "problem migracija ne smije svesti na ideologiju".

- Veliki priljev ljudi može jako radikalizirati Europu i zato političke stranke trebaju naći zajednički jezik. U Europi moramo naći formulu da zaštitimo naš način život, a da pritom sačuvamo humanitarni aspekt, rekao je Vidović.

- Ono što se dogodilo 2015. i 2016. godine je u principu bilo najveće otriježnjene za Europu. Tog trenutka je broj migranata i zatraženih azila praktički skočio s nekih 270 tisuća, koliko je bilo u 2012. godini, na 2,5 milijuna. S druge strane, vidio se taj kompletni nedostatak praktički dublinske uredbe i zbog toga je dobro da je Europa otvorila praktički razgovore o novom paktu, migracijama i azilu, rekao je Vidović. 

Vidović smatra da EU mora djelovati proaktivno za zemljama partnerima, poput Turske koja je od Bruxellesa dobila oko šest milijardi eura, te zemljama zapadnog Balkana kako bi potonje uskladile svoje vizne režime s EU.

Ivan Piteša je rekao da su migracije realnost kojom treba upravljati, a ne problem koji treba riješiti, ističući da je lokalna integracija novopridošlih od ključne važnosti.

- Istina je da je teško upravljati takvim pojavama. Međutim, mislim da je stvar u tome da jedna stvar je solidarnost i zajedništvo u smislu politika. Druga stvar je da zapravo treba koliko god je to moguće otvoriti mogućnosti da bi se s jedne strane zadovoljile potrebe i usudit ću se reći interesnih država spram migracija, a s druge strane objektivne informacije budu raspoložive svima onima koji sudjeluju u takvom lancu, kazao je Piteša. 

Također je istaknuo kako nijedan sustav koji je dizajniran za regularne procese nije spreman za masovne pojave

Sudionici su se na okruglom stolu, a vezano uz pitanje sigurnosti, osvrnuli i na krijumčare i trgovce ljudima.

Prema riječima ministra Božinovića, Hrvatska je samo ove godine uhitila oko 300 krijumčara ljudi.

- Zarada na švercu i trgovini ljudima doseže iznose ravne trgovini kokainom, rekao je Božinović.

Krijumčarenje migranata znatno se razvilo od početka migracijske krize u 2015. Prema podacima Europola i Interpola više od 90 posto nezakonitih migranata platilo je krijumčarima kako bi pokušali stići do Europe. Za kriminalne mreže, navodi se u izvješću EU-a, to je vrlo unosna poslovna aktivnost s niskim rizikom od otkrivanja.

Procjenjuje se da je krijumčarenjem migranata 2015. ostvaren promet od 3 do 6 milijardi eura te da je 2019. na morskim rutama koje vode u Europsku uniju taj promet iznosio više od 200 milijuna eura.