Europsko vijeće podržava isporuku streljiva, Zelenski poziva da požure

Čelnici država članica Europske unije podržali su u četvrtak odluku o hitnom slanju milijun komada topničkog streljiva Ukrajini putem zajedničke nabave, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao ih je da požure s isporukom. 

U ponedjeljak su ministri vanjskih poslova i ministri obrane država članica postigli politički dogovor o planu nabave milijun topničkih projektila kalibra 155 mm u sljedećih godinu dana.

Za to će biti osigurano milijardu eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći za nabavu streljiva iz postojećih zaliha te još milijardu za narudžbu streljiva kalibra 155 milimetara kako bi se popunile ispražnjene zalihe.

Uzimajući u obzir sigurnosne i obrambene interese država članica, Europsko vijeće pozdravlja dogovor Vijeća EU-a o hitnoj isporuci topničkog streljiva Ukrajini i, bude li zatraženo, raketa, zajedničkom nabavom i mobiliziranjem odgovarajućih sredstava iz Europskog instrumenta mirovne pomoći kako bi se osiguralo milijun komada topničkog streljiva unutar sljedećih 12 mjeseci, kaže se u zaključcima Europskog vijeća.

Time EU prvi put u povijesti zajednički nabavlja oružje i streljivo.

Mađarska je zasad jedina država koja je rekla da ne želi sudjelovati u zajedničkoj kupnji streljiva za Ukrajinu.

Diskusija je uključivala i razgovor o jačanju europskih vojno-proizvodnih kapaciteta jer u ovom trenutku oružje ne treba samo Ukrajina, nego i EU. Ima još mnogo otvorenih pitanja, jedno od njih je i bi li se oružje i streljivo kupovali samo od država članica EU-a ili i od trećih država, koje imaju snažne vojne kapacitete. 

Europska komisija do jeseni bi trebala izaći s prijedlogom jačanja europske obrambene industrije.

Zelenski: Požurite s isporukom oružja, u protivnom rat će se još više produljiti

Čelnicima EU-a na summitu se videovezom pridružio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je u četvrtak posjetio gradove na istoku koji su pod višemjesečnom ruskom opsadom.

Govoreći iz vlaka, Zelenski je poručio čelnicima EU-a da požure s isporukom oružja, jer u protivnom rat će se još više produljiti.

Zelenski je, prema diplomatskim izvorima, rekao europskim čelnicima da nije siguran koliko će rat još trajati. Još postoji mogućnost da pobijedimo ove godine, ali za to moramo raditi vrlo brzo i zajedno. Samo tako možemo pobijediti Rusiju, rekao je, prema tom izvoru, Zelenski.

Europsko vijeće još je jednom snažno osudilo rusku agresiju i pozvalo na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava, uključujući ono u postupanju s ratnim zarobljenicima.

Najstrože se osuđuje seksualno i rodno utemeljeno nasilje i Rusiju se poziva da odmah omogući siguran povratak prisilno odvedenih ljudi u Rusiju, osobito djece.

Europsko vijeće također prima na znanje nedavni nalog za uhićenje ruskog predsjednika i ruske povjerenice za dječja prava Marije Lvove-Belove zbog ratnih zločina te nezakonite deportacije i transfer ukrajinske djece s okupiranih ukrajinskih područja u Rusiju.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen nazvala je nezamislivim zločinom odvođenje 16.200 djece od kojih se vratilo samo njih 300.

Moramo učiniti sve da se ona vrate, udružiti snage na razini EU-a, surađivati s UN-om, koristiti se svim dostupnim alatima. To bi mogao biti zadatak za nekoliko godina, rekla je, prema diplomatskim izvorima, Ursula von der Leyen.

Ona je također pozvala na ubrzanu dostavu oružja i streljiva Ukrajini i najavila da će Komisija najesen predstaviti strategiju za razvoj europske obrambene industrije.

Von der Leyen najavila konferenciju o ruskoj otmici djece iz Ukrajine

Europska unija organizirat će konferenciju kako bi lokalizirala djecu iz Ukrajine koju je Rusija otela te ih nije vratila u domovinu, objavila je u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u Bruxellesu.

- To je užasan podsjetnik na najmračnija razdoblja naše povijesti, na deportacije djece koje se ondje događaju. To je ratni zločin, rekla je predsjednica EK nakon završetka prvog dana summita u Bruxellesu. Znamo da je 16.200 djece deportirano, vratilo ih se samo 300, rekla je.

Rusija nikada nije skrivala da je tisuće ukrajinske djece odvela u Rusiju, što je opravdavala provedbom humanitarne akcije kako bi zaštitila siročad i napuštenu djecu u zoni sukoba.

Ukrajina pak tvrdi da se tisuće deportirane ukrajinske djece usvajaju u ruske obitelji, smještaju u kampove i sirotišta, da se djeci daju ruske putovnice i odgajaju ih da odbace ukrajinsko državljanstvo.

Plenković: Hrvatska ne posustaje u vojnom pomaganju Ukrajini

Hrvatska kontinuirano pruža vojnu pomoć Ukrajini i nastavit će to činiti i ubuduće, što je logično s obzirom na to da je i sama prije tri desetljeća iskusila agresiju, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Mi kontinuirano pomažemo, Vlada je praktički u nekoliko navrata donosila odluke o pružanju vojne pomoći Ukrajini i to ćemo činiti i dalje, rekao je Plenković prije početka summita čelnika EU-a na kojem je jedna od glavnih tema potpora Ukrajini koju je Rusija napala prije više od godinu dana.

- Logično je da i Hrvatska nastoji pomagati jer je prije samo tri desetljeća i sama iskusila agresiju na svom teritoriju, dodao je Plenković. 

Priznanje Kosova sviju članica?

Šefovi europskih država ili vlada u svojim zaključcima osvrnut će se i na dijalog Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa koji se vodi pod pokroviteljstvom EU-a. Prema nacrtu zaključaka, oni će pozdraviti dogovor o osnovnom sporazumu o normalizaciji odnosa i o njegovoj provedbi.

Plenković je rekao da će Hrvatska podržati sve što može voditi miru, stabilizaciji, suradnji i normalizaciji odnosa. Dodao je kako je i američki državni tajnik Antony Blinken istaknuo da bi takav sporazum mogao potaknuti pet zemalja članica EU-a koje još ne priznaju neovisnost Kosova da to učine.

- Dobro je da smo se tako brzo dogovorili o milijunu topničkih granata, to je velik broj granata u roku od 12 mjeseci. Hoće li to biti dovoljno ili ne, ovisi o tome koliko će rat trajati. Zato moramo imati sva ta sredstva, politički pritisak, političku izolaciju, ekonomske sankcije, kako bismo pritisnuli Rusiju da prekine taj rat jer rat će završiti čim Rusija shvati da je rat pogreška, poručila je Kaja Kallas, premijerka Estonije.

- Ako želimo mir u Ukrajini, onda se gospodin Biden mora sastati s gospodinom Xi Jinpingom. Sve dok je to samo kineski mirovni plan, Europljani ili netko drugi reći će: to je problem. Ako je američki, drugi će reći da je to problem. Bilo bi sjajno, a to sad govori jedan mali šef luksemburške vlade, da predsjednik SAD-a i predsjednik Kine sjednu za stol i dogovore zajednički mirovni plan. To bi prihvatili i drugi, pretpostavljam, i Rusija i Ukrajina, rekao je Xavier Bettel, luksemburški premijer.

- Budući da smo svi ujedinjeni u potpori Ukrajini, mislim da je vrlo važno da donesemo odluku o isporuci milijun komada streljiva koje Ukrajina treba. U pozadini toga je naša temeljna potreba za povećanjem europskih kapaciteta u obrambenoj industriji. I ne samo to. Ovo nam je lekcija da u Europi moramo imati kapacitete da pomognemo sami sebi u vrijeme nevolje kako bismo mogli pomoći i svojim prijateljima, rekao je Krišjānis Kariņš, latvijski premijer.

- Europska unija je ujedinjena, djeluje zajedno i solidarno. To je nešto što Putin nikada nije imao na umu, da će podrška Ukrajini biti tako jedinstvena i tako duga. Spremni smo podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je to uistinu potrebno, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.

- Važno je ubrzati europske sposobnosti kada je u pitanju oprema, a jedna od tema bit će i povećanje naših sposobnosti nabave i proizvodnje oružja i, primjerice, streljiva. Mislim da je bila veoma važna odluka, donesena ovoga tjedna, da ćemo Ukrajini osigurati više streljiva, koje im je doista potrebno svaki dan, rekla je Sanna Marin, finska premijerka.

Borrell: uzaludni pokušaji dovođenja u pitanje sporazuma između Srbije i Kosova

Usuglašeni sporazum između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa mora se provoditi i svaki pokušaj njegova dovođenja u pitanje je uzaludan, izjavio je u četvrtak šef europske diplomacije Josep Borrell.

Svaki pokušaj dovođenja u pitanje toga sporazuma je uzaludan, rekao je Borrell po dolasku na summit čelnika EU-a.

- Dogovor je postignut, moramo ga provoditi i tu nema mjesta biranju. To je cjelina i mora se provoditi u cijelosti, a mi ćemo pozorno pratiti tko ga provodi, a tko ne, dodao je.

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku pozvao je čelnike dviju strana da ne upiru prstom jedan u drugoga, nego da rade svoj dio posla.

Borrell je na summitu izvijestio šefove država ili vlada EU-a o rezultatima razgovora srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija o normalizaciji odnosa dviju zemalja, koji su održani u subotu u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji.

Vučić i Kurti sastali su se 27. veljače u Bruxellesu, a nakon toga sastanka Borrell je rekao da je postignuta suglasnost o osnovnom sporazumu o normalizaciji i da je preostalo još dogovoriti plan provedbe osnovnog plana.

Uslijedio je sastanak 18. ožujka u Ohridu u Sjevernoj Makedoniji, nakon kojeg je Borrell ponovno rekao da je dogovor postignut. Ali, ni osnovni sporazum ni plan njegove provedbe nisu potpisani.

Vučić je nakon sastanka u Ohridu potvrdio da je postignut nekakav dogovor, no rekao je da nije ništa potpisao. Danas smo trebali dogovoriti plan implementacije, nekakav dogovor smo postigli, zadovoljan sam zbog toga", rekao je Vučić.

On je proteklih dana više puta isticao da ne namjerava provesti sve dijelove sporazuma, posebno onaj koji govori da neće blokirati članstvo Kosova u UN-u.

Kurti je pak rekao da postignuta suglasnost o osnovnom sporazumu o normalizaciji i plan njegove provedbe de facto znači da je Srbija priznala Kosova, ali da Beograd "bježi od potpisivanja sporazuma.