Olaf Scholz: Birači žele vladu pod vodstvom SPD-a

Nakon objavljivanja nepotpunih službenih rezultata njemačkih parlamentarnih izbora u ponedjeljak ujutro, socijaldemokrati (SPD) i njihov kancelarski kandidat Olaf Scholz ustraju na sastavljanju vlade i poručuju Uniji CDU/CSU da je vrijeme za odlazak u oporbu.

Birači su odaslali jasan signal: oni žele vladu sa zelenima i liberalima pod vodstvom socijaldemokrata. Unija više ne bi trebala biti u vladi nego otići u oporbu, poručio je kancelarski kandidat SPD-a Scholz nakon sastanka predsjedništva stranke u ponedjeljak prijepodne.

Aktualni vicekancelar i ministar financija rekao je da su birači svojim glasovima dali do znanja kako žele tzv. Semafor koaliciju (socijaldemokrati, liberali, zeleni).

Glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil je istodobno ustrajanje Unije CDU/CSU na sastavljanju vlade nakon više od osam posto gubitaka u usporedbi s prošlim izborima i najgorim izbornim rezultatom u povijesti stranke nazvao čistim vicem.

Koalicija pobjednika

Scholz je još u nedjelju navečer, tijekom TV rasprave o formiranju budućih koalicija, dao do znanja kako su birači dali jasan signal da žele stranke dobitnice na vlasti. SPD, liberali i zeleni su, za razliku od Unije, na nedjeljnim parlamentarnim izborima dobili veću potporu birača nego na posljednjim izborima 2017.

Prema privremenim službenim rezultatima, SPD je osvojio 25,7 posto glasova, što je 5,2 posto više nego prije četiri godine. Slične uspjehe ostvarila je i stranka Zeleni s 14,8 posto, što je poboljšanje od 5,8 u usporedbi s posljednjim izborima. Liberalno-demokratska stranka (FDP) osvojila je 11,5 posto, što je 0,8 posto bolje nego 2017.

U isto vrijeme demokršćanska Unija CDU/CSu osvojila je 24,1 posto, što je 8,9 posto slabiji rezultat nego 2017.

Među gubitnike se ubraja i desno-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) koja je osvojila 10,3 posto, što je 2,3 posto slabije nego prije četiri godine. Stranka Ljevica je također izgubila velik broj glasova i s 4,9 posto je pala ispod izbornog praga od pet posto, ali zahvaljujući direktnim mandatima ostaje u Bundestagu.

Početak kraja Armina Lascheta?

Unatoč tomu, glavni kandidat Unije Armin Laschet i u ponedjeljak ustraje na tome da demokršćani uđu u pregovore s liberalima i zelenima s ciljem formiranja tzv. Jamajka koalicije.

No Laschet je u ponedjeljak ipak ublažio svoju retoriku kada je rekao da je Unija spremna na koalicijske pregovore, za razliku od nedjelje navečer kada je još govorio o nalogu koji su birači dali Uniji za sastavljanje nove vlade.

Tomu je možda pridonio i pritisak unutar Unije. Pomalo suzdržanim izjavama, u javnost je u ponedjeljak izašao i Markus Soeder, predsjednik CSU-a.

Unija je na drugom, ne na prvome mjestu i nema nalog za sastavljanje vlade, rekao je Soeder na jednom sastanku predsjedništva Kršćansko-socijalne unije (CSU), a kako javljaju agencije.

On je izrazio spremnost na pregovore ako se ukaže prilika, ali je istodobno naglasio da se neće prilagođavati liberalima i zelenima samo kako bi došlo do formiranja Jamajka-koalicije, što su mnogi već protumačili kao pomirenje s odlaskom u oporbu.

Mnogi smatraju kako je Soederu, koji s Laschetom gaji neku vrstu suparništva unutar Unije, odlazak u oporbu bolja opcija koja će mu otvoriti put daljnjem profiliranju kao vođe njemačkih kršćanskih demokrata.

I unutar kršćansko-demokratske unije (CDU), kojoj je Laschet predsjednik, sve su glasniji oni koji traže odlazak u oporbu.

Sada moramo pokazati da je CDU povukao pouku iz pogrešaka koje se rade posljednjih mjeseci pa i godina. Jedino tako možemo ponovno steći povjerenje, rekao je član predsjedništva CDU-a i premijer Saske Michael Kretschmer.

Sve to upućuje na to da Laschet unutar stranke ima sve slabiju podršku i da se većina polako oprašta od ideje Jamajka-koalicije. To bi istovremeno značilo politički kraj za Lascheta kojeg mnogi, zbog brojnih propusta tijekom kampanje, smatraju odgovornim za debakl demokršćana.

Još na sam izborni dan Laschet je izazvao burne reakcije kad je prilikom glasanja pogrešno prelomio listić tako da su kamere zabilježila za koga je glasao, što je prema pravilima Izbornog povjerenstva nedopustivo.

Nova era manjih stranaka

Njemački liberali pokrenuli su inicijativu pregovora uoči pregovora tj. pokušaj dogovora sa Zelenima o zajedničkom nastupu prije nego što se uopće krene u koalicijske pregovore s jednim od većih partnera, SPD-om ili CDU/CSU-om.

Mi smo svjedoci toga da je s jučerašnjim izborima počela jedna nova era o pitanju odnosa političkih stranaka. Zeleni i liberali zajedno su osvojili više glasova od SPD-a ili Unije i stoga mislim da ima smisla da zajednički razmislimo o opcijama koje bi odgovarale našim planovima modernizacije zemlje", rekao je unutarnjopolitički glasnogovornik liberalnog zastupničkog kluba u Bundestagu Konstantin Kuhle.

Liberali su također poručili da se sada ne radi o tome koga će učiniti kancelarom, nego u kojem slučaju FDP može najbolje ostvariti svoje političke ciljeve.

Predsjednik zastupničkog kluba Zelenih Anton Hofreiter također je najavio brzi početak pregovora u najužem krugu" s liberalima kako bi se vidjelo gdje su razlike, a gdje sličnosti. Zeleni su u središte svojega političkog plana smjestili zaštitu klime, a liberalima je zaštita klime također važna, ali bez pretjeranih opterećenja za gospodarstvo u obliku novih poreza.

Njemačka privreda za što brže pregovore

Njemačko gospodarstvo nije se izjasnilo ni za jednu opciju, ali je Savez njemačke industrije (BDI) izrazio želju da koalicijski pregovori budu obavljeni što je brže moguće.

Mi ne želimo da se ponovi iskustvo iz 2017. kada je Njemačka pola godine čekala na novu vladu, stoji u priopćenju BDI-ja.

Privrednici su blagonakloni Scholzu koji slovi kao predstavnik pragmatičnog, privredi naklonjenog dijela SPD-a, stranke koja je potekla iz radničkog pokreta.

Kao ministar financija i vicekancelar, Scholz je posljednjih godina odgovoran i za uvođenje mjera koje su omogućile da njemačko gospodarstvo relativno neoštećeno prođe kroz pandemijska ograničenja.

Berlin dobiva prvu gradonačelnicu

Njemački socijaldemokrati (SPD) pobijedili su na regionalnim izborima za vođenje državne vlade u Berlinu, prema privremenim rezultatima u ponedjeljak, što znači da će njihova kandidatkinja Franziska Giffey postati prva gradonačelnica njemačke prijestolnice.

Giffey (43), koja je prije toga bila ministrica obitelji u nacionalnoj vladi kancelarke Angele Merkel, preuzet će gradonačelničku dužnost od Michaela Muellera iz SPD-a nakon što je on odlučio da se više neće kandidirati.

SPD je osvojio 21,4 posto glasova, neznatno manje od 21,6 posto koliko su osvojili 2016., dok su Zeleni porasli na 18,9 posto glasova s 15,2 posto koliko su imali prije pet godina, a krajnje lijevi Linke pao je s 15,5 na 14 posto.

SPD će, čini se, nastaviti svoju trenutačnu koaliciju u gradskoj vijećnici sa Zelenima i strankom Linke.

Giffey, koju se nekad smatralo kandidatkinjom za vođenje SPD-a na nacionalnoj razini, u svibnju je odstupila s mjesta ministrice nakon skandala u vezi s plagiranjem njezine doktorske disertacije.