Hoće li 26. listopada biti datum konstituiranja novog saziva Bundestaga?

Koliko odgovornosti za povijesni poraz demokršćana snosi Angela Merkel i kada će biti sastavljena nova vlada? Iz Berlina u podnevni Dnevnik javio se novinar HTV-a Dragan Nikolić.

- Itekako snosi jer ako je Armin Laschet bio doista njezin kandidat, onda je ona morala stati iza njega prije, vidljivije u predizbornim skupovima, ne samo u posljednjih nekoliko tjedana. Iako mnogi kažu da to i nije učinila onda bi potop demokršćana doista bio posvemašnji. Ali ovakav rezultat CDU/CSU-a povijesni podbačaj nije dobar ni za povijesno političko naslijeđe Angele Merkel. Ako CDU ode u oporbu i Laschet ne uspije formirati koalicijsku vladu, sigurno je da će biti žrtveni jarac. Ponovno se spominju sada međustranački odnosi, ponovno se zaziva Markus Söder, bavarski premijer koji je bio bolji, popularniji kandidat, rekao je.

- Posljednje istraživanje javne televizije govori o 75-postotnoj potpori birača CDU/CSU-a Soderu, kao boljem kandidatu, ali za prolivenim mlijekom şada je kasno žaliti. A i on sam, u Bavarskoj - tom ekonomskom motoru Njemačke, postigao je najgori rezultat, najmanja potpora u 70 godina. CSU se i dalje crni u bojama stranačkim, ali recimo u jednom Münchenu izgubili su izravni mandat, uzela ga je predstavnica Zelenih. Zeleni i Liberali su sada ključni za bilo koju koalicijsku vladu, objasnio je.

- Sinoć, u tradicionalnom televizijskom okupljanju čelnika stranaka koje ulaze u Parlament, Christian Lindner - čelnik Liberala zaskočio je praktički Annalenu Baerbock, čelnicu Zelenih i rekao: gledajte, prvo moramo sjesti mi i vidjeti koje su moguće točke spora između Zelenih i Liberala i vidjeti možemo li funkcionirati u bilo kakvoj koalicijskoj Vladi, a onda zajedno idemo prema ili socijaldemokratima ili demokršćanima. Rekao bih da u ovom trenutku Liberali, naravno više i svjetonazorski i zbog pro-business predznaka, gledaju prema tzv. Jamaica koaliciji, prema demokršćanima. 26. listopada - to je datum koji se spominje ovdje kao datum konstituiranja novog saziva Bundestaga, to je krajnji zakonski rok dok ne bude potvrđivanja nove vlade u donjem domu Parlamenta, naglasio je.

- Angela Merkel ostaje u uredu. Sjetite se, prošlog puta trebali su ti pregovori trajati mnogo manje, a trajali su 5,5 mjeseci. U takvom razvoju scenarija nije nemoguće da Angela Merkel, iako odlazi u političku mirovinu, uvede Njemačku u novu 2022. A Olaf Scholz koji je uspio kao osoba, stranku vratiti iz mrtvih i vratiti taj pobjednički duh među socijaldemokrate i koji je uspio zapojasati u to konzervativno tijelo i oteo, prema posljednjim podacima, 1.350.000 glasača CDU, još jučer kazuje: učinit ću sve da Angela Merkel ne održi još jedan tradicionalni novogodišnji govor, javio je Dragan Nikolić.

Jesu li nakon izborne nedjelje Nijemci izabrali ono što su najavljivali u anketama "želimo stabilnost i kontinuitet, ali prije svega promjene nakon kancelarke Angele Merkel"? Što su odnosno koga su izabrali Nijemci objasnio je Dragan Nikolić javivši se iz Berlina u emisiju Studio 4.

Na pitanje ima li nakon ovih izbora Berlin gradonačelnicu, rekao je da nema još službenih rezultata.

- Ne trčimo pred rudo. Ono što je sasvim sigurnoj je da Njemačka skreće ulijevo i naprosto je fascinantno kako je taj Olaf Scholz, kojeg su mnogi portretirali kao jednog pragmatičnog, robotiziranog tehnokrata, uspio jednu gubitničku stranku vratiti na pobjedničku poziciju. Socijaldemokrati su u 3 mjeseca uspjeli osvojiti 10 posto nove potpore birača. Prema posljednjim informacijama iz DIP-a Socijaldemokrati osvajaju 25,7 posto glasova, što je za 53 mjesta bolji rezultat nego na prošlim izborima, rekao je.

- To je povijesni potop demokršćana koji su sada na 24,1 posto glasova. I to je 50 mandata manje u Bundestagu nego prije 4 godine. Isto tako Zeleni, s 14,8 trenutnim rezultatom, osvajaju 50 mjesta više. To je povijesni uspjeh za Zelenu opciju iako ostaje žal njihovih pristaša. Prisjetimo se, na ljeto su bili prvi, govorilo se i o Annaleni Baerbock, čelnici Zelenih, kao o novoj kancelarki. Liberali su zasad na 11,5 posto. Stranka krajnje desnice Alternativa za Njemačku 10,3 posto, nešto slabije na nacionalnoj razini nego prije 4 godine, ali ostaju jaki u svojim tradicionalnim uporištima. Krajnja ljevica Die Linke zasad ne prelazi izborni prag. Od 5 posto 4,9 posto, ali osvaja izravnih 39 mandata jer, podsjetimo, Nijemci su jučer davali 2 glasa. Za preferiranog kandidata ili kandidatkinju - to je izravan ulaz u Bundestag ili za stranačke liste na osnovi kojih se onda stvara slika parlamentarna ovdje u donjem domu njemačkog parlamenta. Izlaznost je prema posljednjim podacima bila 76,6 posto. To je skoro, kao u dlaku isto kao prije 4 godine, istaknuo je.

Jučer su se u Berlinu u 18 sati službeno zatvorila birališta. Zbog velikih redova, ali i povremenih nedostataka glasačkih listića, još oko 2 sata se glasalo. I socijaldemokratski i demokršćanski kandidat za kancelara još jučer su u prvim govorima, nakon objave izlaznih anketa, najavili kako oni žele formirati koalicijsku vladu. Scholz je rekao: poruka je jasna, imamo mandat za to da povedemo Njemačku u 21. stoljeće. Stvorit ćemo kvalitetnu tehnokratsku Vladu. Laschet i dalje, bez obzira na taj potop i podbačaj, nikad gori u povijesti CDU-a, tvrdi da nije bitno tko je osvojio najveći broj glasova, tko je relativni pobjednik, već je bitno tko će okupiti parlamentarnu većinu. Ako Scholzu to uspije, on će biti 4. socijaldemokratski kancelar. Već su ga imali 1972., 1998. i 2002., ali isto tako ako socijaldemokrati osvoje najveći broj glasova, a ne budu imali kancelara na čelu, sada je već izvjesno tročlane koalicijske vlade, ni to neće biti novost u njemačkoj političkoj praksi jer sada statistika kaže, a analitičari stavljaju u analizama - još 1969. kandidat kancelarski CDU-a dobio telefonski poziv od američkog predsjednika Nixona, nakon što je kandidat CDU-a osvojio gotovo 50 posto glasova, a onda je u konačnici vladu stvorio socijaldemokrat Willy Brandt. Isto tako i Helmut Kohl 1976. je s CDU-om bio najbolji, gledan kao relativni pobjednik, ali u konačnici su vladu napravili socijaldemokrati i liberali na čelu s Helmutom Schmidtom, zaključio je.

Nakon nedjeljnih izbora u Njemačkoj posve je jasno da će potrajati još dok prva zemlja EU-a ne dobije novu vladu, odnosno kancelara. Tek sada dolazi ključno razdoblje kada će se vidjeti tko s kim može u koaliciju i hoće li u tim pregovorima biti presudni Liberali ili Zelena ljevica Njemačke. Izborne rezultate komentirao je u Studiju 4 vanjskopolitički novinar Denis Avdagić.

- Što se tiče Njemačke čini se da su glasači presudili da je ta velika koalicija, ne zaboravimo da je još uvijek aktualna, da je ona išla po svojim politikama. Kad gledamo samo Njemačku, ona je išla puno više na ruku nekom socijaldemokratskom usmjerenju i vrijednostima nego što je to bilo za konzervativnu stranu. I ako gledamo gužve na nekim biračkim mjestima, primijetit ćemo da se tu radi o mlađoj populaciji koja je izašla na izbore, dok je apstinirala ova starija, konzervativnija populacija koja je razočarana s dosadašnjom vladom ili dosadašnjim vladama. Ovo je definitivno potop CDU-a i CSU-a, rekao je na početku razgovora.

Više pogledajte u videu: