Može li se ubrzati europski put zemalja zapadnog Balkana?

Od početka rata u Ukrajini postoji prijetnja da se kriza proširi i na druge dijelove Europe, ponajprije na neke zemlje zapadnog Balkana u kojima Rusija ima jak utjecaj. Zbog toga se sve češće počelo razgovarati o europskoj perspektivi tih zemalja, od kojih su neke već godinama u čekaonici za ulazak u Europsku uniju, a neke joj se još nisu ni približile. Taj bi put sada mogao biti ubrzan kako bi se spriječilo još jedno krizno žarište.

Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu (SDP) gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je kako je na proširenje Europske unije itekako utjecao raspad Sovjetskog saveza 90-tih godina kao i pokušaj njegove nasilne obnove.

- Otkako je Hrvatska postala članica EU-a 1. srpnja 2013. proces proširenja je zastao zbog nedostatka napretka reformi u zemljama kandidatima i nedostatka političke volje na strani sadašnjih članica zaokupljenih višestrukim krizama, rekao je, te istaknuo kako je itekako vrijeme za novo dinamiziranje politike proširenja.

- Teško je prognozirati rezultat ovog procesa i tempo, ali ako nekome treba dati prednost na zapadnom Balkanu to su Sjeverna Makedonija i Albanija, istaknuo je Picula. 

Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu (HDZ) osvrnuo se na BiH.

- Hrvatska podupire proširenje EU-a posebno na BiH jer je to u našem strateškom interesu, a i hrvatske političke elite u BiH jedine bez fige u džepu žele europski put BiH, dok bošnjačka politička elita gleda prema turskom i islamskom svijetu, a srpska prema Srbiji i Rusiji, rekao je. 

- Koliko je to realno to je druga stvar. BiH je još uvijek protektorat. Visoki predstavnik koristio je svoje ovlasti da nametne financiranje izbora i to ne šalje dobru poruku. Ukoliko visoki predstavnik mora djelovati na taj način i arbitrirati u političkim sukobima unutar BiH onda se šalje poruka da BiH nije funkcionalna i da govoriti o europskom putu je još daleko, istaknuo je Sokol.

Na pitanje što Ukrajini donosi status kandidata, Picula je rekao kako je ruska invazija na Ukrajinu konačno i pretvorila proširenje EU-a u geopolitički proces.

Sokol je dodao da se time šalje politička poruka da EU podržava Ukrajinu, da ju želi povezati sa zapadom i uključiti u zapadnu sferu, ali istaknuo je kako je to ipak još daleko od punopravnog članstva.

Sve češći razgovori o europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana

Doista, bio je to povijesni dan, ne samo za Ukrajinu, već i za Europu, koja nikada nije donijela ovako brzu odluku od tako važnog značenja. Brisel je Ukrajini daostatus zemlje kandidata, što je izazvalo reakcije brojnih drugih zemalja koje već godinama čekaju u europskoj čekaonici.

- Potpora javnosti, nakon 18 godina čekanja u europskoj čekaonici pala je za 20 posto. A najnovija blokada Bugarske nimalo ne pomaže u tome. Od Europe očekujem nakon toliko godina konkretne odgovore, a ne obećanja, jer ljudi su sve više skeptični oko europske budućnosti naše zemlje, rekao je Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije.

Zapadni Balkan je regija koja treba Europsku uniju, baš kao što ta ista Unija treba Zapadni Balkan. Ponovila je to nedavno predsjednica Komisije, pa se postavlja pitanje - koji su sljedeći konkretni koraci?

- U redu, Ukrajiina je dobila status kandidata, to je dobro, ali ne smijemo zaboraviti ostale zemlje, koje čekaju skoro 20 godina. Sjeverna Makedonije primjerice, a da ne pričam o Bosni i Hercegovini! Što je s njom, što je to najopasnija zemlja, prepuna oružja i možda novo ratno žarište? Naravno da je odgovor negativan - pa me zanima što su tu čeka, ističe Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Slična razmišljanja o statusu BiH dijeli i slovenski predsjednik. Tvrdi da se i prema toj državi trebaju primjeniti posebni kriteriji, jer stabilnost te zemlje jamči i stabilnost ovog dijela Europe.

- Mislim da bi Komisija trebala razmišljati izvan postojećih okvira, i upravo zato ćemo mi predložiti na sljedećem susretu Vijeća, da bez ikakve odgode Bosna i Hercegovina stekne status kandidata, rekao je Borut Pahor, predsjednik Slovenije.

Europa je i dalje podijeljena oko proširenja. Najavljeni sastanak u Parizu za kraj lipnja trebao bi dati konkretne odgovore zemljama koje sve svoje nade polažu u ulazak u europsku obitelj.

- I mi imamo spreman plan, koji ćemo predočiti. Istina je, Ukrajina je u psoebnoj situaciji, zemlja je u ratu, odnosno zemlja je žrtva ruske agresije. Ali mi moramo poslati jasnu poruku ostalim zemljama koje se nalaze u čekaonici, sad nakon što su Moldavija i Ukrajina stekle status kandidata - ne nismo zaboravili na sve vas, ALEXANDER SCHALLENBERG/austrijski ministar vanjskih poslova.

Predsjednik Europskog vijeća obilazi regiju. Svjestan je toga da je u nekim zemljama ovo naglo stjecanje statusa kanidata Ukrajine izazvalo nezadovoljstvo.

- Poručujem i Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da je Unija čvrsto odlučila poduprijeti vaš europski put i da ćemo uskoro krenuti u konkretne pregovore. To nam je prioritet i na njemu predano radimo, poručio je Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća.

Ukrajinki državni vrh, naravno odluku o statusu kandidata diže u nevjerojatne visine. Predsjednik Zelenski uvjerava narod kako su na korak od članstva, kako je to dokaz vođenja ispravne politike.

- Status kandidata Ukrajina je dobila vrlo brzo, no ono važnije, proces pregovaranja, odnosno pristupanje Uniji, e to je proces koji traje godinama. To se ne smije zaboraviti, kaže Fabian Zuleeg, izvršni ravnatelj Europskog političkog centra.

U svakom slučaju, Europska unija je htjela dati potporu Ukrajini, i to je ovom odlukom i učinila. No, na putu prema članstvu - sve ipak ovisi samo o Ukrajini.