Ususret izborima: Hoće li Friedrich Merz izdržati pritisak ljevice?

Stotine tisuća ljudi okupile su se u njemačkim gradovima na prosvjedima protiv krajnje desnice. Najveći je održan u Münchenu gdje je, prema tvrdnjama organizatora, bilo više od 300 tisuća ljudi.

Njemački gradovi jučer su bili prepuni prosvjednika, uglavnom s lijeve strane političkog spektra, uz podršku zelenih aktivista. Razlog prosvjeda je neobvezujuća rezolucija o migracijama koju su prošlog tjedna u parlamentu izglasale demokršćanske stranke, uz podršku krajnje desne Alternative za Njemačku. Mnogi smatraju da je upravo ova odluka bila iskra koja je izazvala politički kaos u zemlji.

Prosvjednici upozoravaju na opasnost za demokraciju

- Sada se jasno vidi da stranke koje tvrde da pripadaju centru, sve više naginju krajnjoj desnici. To je zaista velik problem. Ljudi moraju doznati istinu, a ona je da kandidat demokršćana za kancelara stalno pomiče granice tolerancije i demokracije. To nas stavlja pred velike kušnje, izjavila je jedna prosvjednica iz Münchena.

Prosvjednici se protive mjerama koje rezolucija predviđa, a koje uključuju stalne kontrole granica, zabranu ulaska osobama bez dokumenata te protjerivanje ilegalnih migranata s kriminalnim dosjeima. Prema njihovom mišljenju, ove mjere predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokraciji u Njemačkoj.

- Vrlo sam zabrinut zbog onoga što se događa. Morao sam doći ovamo i prosvjedovati zbog suradnje tih dvaju političkih tabora. Vjerujem da ljudi mogu živjeti zajedno i biti sretni. Moramo prestati s negativnim stajalištima o manjinama i moramo tražiti prednosti u razlikama koje postoje i koje nam mogu donijeti samo nešto dobro, kazao je Daniel, jedan od prosvjednika.

- Ja sam za slanje signala protiv krajnje desnice. I kao što slogan kaže: "oduprite se počecima" - to smo već iskusili 1933. I mislim da bismo svi trebali dati primjer ovdje sada. Žao mi je što čitam da oni koji ne slijede ovaj cilj imaju toliko sljedbenika, što je šteta, dodao je drugi.

Podrška Zelenih, ali uz politički oprez

Na skupu u Berlinu prosvjednicima su se pridružili i simpatizeri Zelenih, koji se također protive predloženim sigurnosnim mjerama. Međutim, zbog predizborne utrke koja je u punom jeku, njihova osuda bila je umjerenija.

- Najvažnija su ova dva tjedna prije izbora. Naučili smo to iz prošlih, jer mnogi glasači koji su neodlučni upravo tada donose konačnu odluku i moramo ih uvjeriti da smo mi pravi izbor, rekao je Robert Habeck, kandidat Zelenih za njemačkog kancelara.

Neizvjesni izbori i moguće nove koalicije

Prava kampanja tek počinje, a prema anketama, nijedna stranka ili koalicija trenutno nema dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade. To otvara prostor za nove političke saveze i potencijalne neočekivane koalicije koje bi mogle odlučiti budući smjer Njemačke politike.

Glavni favorit za novog njemačkog kancelara je Friedrich Merz. Nasljednik Angele Merkel na mjestu predsjednika umjerenog centrističkog CDU-a.

Obećaje uzlet njemačkog gospodarstva, ali i oštriju migracijsku politiku. Doduše, ni približno tako radikalnu kao Alternativa za Njemačku.

Ta, kako je mnogi opisuju krajnje desna i ekstremistička stranka, ne libi se koristiti kontroverzni pojam remigracije, odnosno protjerivanja ljudi iz Njemačke, kao dio svojih politika. 

- Također je istina da je CDU kopirao sve prijedloge od AfD-a. Jer svi stavovi o migracijskoj politici koje je CDU zagovarao su stavovi AfD-a koje sedam godina odbijao u njemačkom Bundestagu. I to također pokazuje, a ja sam to jasno rekla u njemačkom Bundestagu, nepoštenje ove stranke koja je više privržena Angeli Merkel nego Friedrichu Merzu, rekla je kandidatkinja za kancelarku AfD-a Alice Weidel.

Blok CDU/CSU vodi u anketama, AfD drugi

Prema posljednjim anketama blok CDU/CSU vodeći je s potporom od 30 posto, dok je AfD drugi s potporom od gotovo 21 posto. No, nikakve poslijeizborne koalicije s Afd-om biti neće, ponovio je Merz na stranačkom skupu u Bavarskoj. 

- Ja sam tek deseti predsjednik ovog CDU-a i ovaj CDU tradicionalno je dio velikih političkih europskih odluka naše zemlje: za povezivanje Zapada, za Europsku uniju, za euro, za NATO. AfD sve to načelno dovodi u pitanje. I oni žele pronaći svoj spas i mir u krilu Putina. To nije naša politika i iz tih razloga neće biti oblika suradnje ili koalicije ili tolerancije, rekao je Merz.

Javnost sve više protiv migracija nakon smrtonosnih napada

Nakon nekoliko smrtnosnih napada koje su nedavno počinili migranti, raspoloženje prema useljeničkoj politici dodatno se zaoštrilo. Također, iako je Njemačka i dalje prvo gospodarstvo Europe, već dvije godine zaredom stagnira. Stoga i druge političke opcije zagovaraju nova rješenja. 

- Potrebna nam je drugačija imigracijska politika, imigracijska politika koja ima drugačije učinke nego ova proteklih deset godina. Predugo smo otežavali dolazak ovdje onima koji su nam prijeko potrebni na tržištu rada. I predugo smo olakšavali ostanak onima koji su samo neregularno ušli u našu socijalnu državu. Obrnuto je bolje, ustvrdilo je Christian Lindner, predsjednik Slobodne demokratske stranke (FDP).

Socijaldemokrati aktualnog kancelara Olafa Scholza prema anketama na trećem su mjestu. Iako nije izgledno da ponovno bude kancelar nije isključena nova velika koalicija konzervativaca i socijaldemokrata. Većina stranaka koja se natječe na izborima za Bundestag zasad isključuje mogućnost koalicije s AfD-om, trenutačno drugom po snazi strankom u Njemačkoj.