Umjesto pregovora međusobni napadi Rusije i Ukrajine

Ukrajinska vojska objavila je da je uništila objekt u Brjanskoj oblasti koji opskrbljuje rusku vojsku gorivom. Rusija je, s druge strane, morskim dronom napala ukrajinski vojni brod na Dunavu na kojem su poginula dvojica mornara. I dok traju borbe s obje strane, u Danskoj su se sastali ministri obrane Europske unije.

Kijev je posljednjih dana glavna meta ruskih napada. Očito rusku vojsku ne zanima stanje na crti razdvajanja, važna je taktika izazivanja straha i nesigurnosti, pri čemu su svi ciljevi vojni i legitimni. Iza ruskih projektila i dronova u posljednja 24 sata ostalo je najmanje 23 mrtvih, među njima i djeca.

- Zgrada je potpuno uništena, projektil je pogodio treći kat. Imali smo sreće, preživjeli smo, starije dijete mi je doslovno odletjelo od siline udara, a suprug je s drugim djetetom ostao zatočen u skloništu više od dva sata. Gotovo svi susjedi poginuli su u ovom napadu, rekla je stanovnica Kijeva Svitlana.

No i ukrajinska strana ne miruje, i njihovi su dronovi iznad Rusije. Taktika se promijenila, gađaju se skladišta nafte, plinovodi, elektrane. Upravo je jedna od njih bila glavni cilj u Sumskoj regiji. No lokalne vlasti tvrde da su stradali samo civilni objekti.

Europski ministri sastali su se u Danskoj

- Oko 20 metara iza mene pao je ukrajinski dron, moja je supruga odbačena na ogradu, ima potres mozga, u teškom je stanju u bolnici. Ukrajinski dronovi stalno nas napadaju. To se uvijek događa navečer, ispričao je stanovnik Sumija Oleksandr.

I dok traju međusobni okršaji dronovima i projektilima, na bojišnici nema većih pomaka. Europski ministri obrane sastali su se u Danskoj. Razgovarali su o stanju na terenu i očekivanjima od mogućeg sastanka Putina i Zelenskog. No malo tko vjeruje u uspjeh razgovora.

- Svjedočimo stalnim ruskim napadima na Kijev. U jednom od njih zamalo su stradali članovi europskog izaslanstva. Ti napadi jasno pokazuju da se Putin javno ruga bilo kakvim pokušajima mirnog rješavanja sukoba. Smatram da moramo povećati pritisak na Moskvu, jer ona samo to razumije - pritisak i silu, objasnila je Kaja Kallas, europska povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost.

Predsjednica Europske komisije obilazi zemlje u ruskom susjedstvu. Finska i Latvija na prvoj su crti europske obrane od mogućih ruskih aspiracija. A one su, čini se, realne i vrlo opasne.

- Putin je predator. On posljednje četiri godine vodi hibridni rat protiv našeg društva. Primjerice, koristi se izbjeglicama kao oružjem, a to je Latvija itekako upoznala. I dok jačamo ukrajinsku vojsku, ne smijemo zaboraviti na svoju sigurnost koju moramo još više osnažiti, navela je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

Iz Moskve stižu vijesti o mogućem susretu sa Zelenskim. On je ostvariv tek nakon što bude stručno pripremljen - a jedna od prepreka zapadni su prijedlozi o sigurnosnim jamstvima Ukrajini.

- Opcije koje predlaže kolektivni zapad jednostrane su i cilj im je obuzdavanje Rusije. Tako se Ukrajinu uvlači u NATO-ovu orbitu, iako je Deklaracijom iz 1990. utvrđen njezin neutralni i ne-nuklearni status. Takvi prijedlozi krše načelo nedjeljive sigurnosti, daju Kijevu ulogu strateškog provokatora na našim granicama i povećavaju rizik da Savez bude uvučen u sukob s Rusijom, rekla je Maria Zaharova, glasnogovornica ruskog MVP-a.

Zelenski: Putin bira rakete umjesto razgovora

Službeni Kijev samo ponavlja kako su oduvijek znali da Rusi nisu nimalo iskreni i da sve rade samo da izbjegnu izravne pregovore.

- U Washingtonu su nam rekli da je Putin spreman za kraj rata i za izravne razgovore. Ali nije, on bira balističke rakete umjesto razgovora i mira. On ubija djecu i ne želi razgovarati o miru, naveo je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

No čini se da su razgovori ipak mogući, jer prema posljednjim informacijama europski čelnici razmatraju stvaranje 40-kilometarske tampon-zone između ruske i ukrajinske bojišnice kao dio mirovnog sporazuma za završetak rata u Ukrajini. A to je ideja koja je Moskvi prihvatljiva, doznaje europski portal Politico.