Zamjerke EK-a Srbiji zbog vladavine prava i slobode medija

Europska komisija ne bi trebala otvarati nova poglavlja u pregovorima sa Srbijom dok Beograd ne ispuni uvjete iz poglavlja 23 i 24 koja se tiču slobode medija i vladavine prava, objavili su u utorak beogradski mediji pozivajući se na dokument iz Bruxellesa.

EK je pripremila izvješće o vladavini prava u Srbiji u formi 'non-papera' u kojem se navodi da prema ranije predviđenoj metodologiji ne bi trebalo otvarati nova poglavlja u pregovorima dok Srbija ne ispuni uvjete iz poglavlja 23 i 24.

U tom se 'non-paperu', u koji je uvid imala TV N1 Beograd, navodi kako u pogledu slobode medija, unatoč sastancima radne skupine za sigurnost novinara, slučajevi prijetnji i nasilja nad novinarima i dalje predstavljaju problem, te da je potrebno uložiti napor kako bi se stvorilo ozračje za nesmetano ostvarivanje prava slobode izražavanja.

EK ukazuje da su kasnile izmjene zakona o javnom informiranju i medijima i zakona o elektroničkim medijima, naglašavajući kako su oni potrebni "da bi se uspostavilo transparentno i pravično sufinanciranje medijskih sadržaja koji služe javnom interesu i kako bi se povećala transparentnost u vlasništvu nad medijima i oglašavanju".

Istaknuto je i da su u svojim preliminarnim zaključcima od 4. travnja, nakon održanih parlamentarnih i predsjedničkih izbora, iz Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) konstatirali da je većina javnih i privatnih televizijskih kuća s nacionalnom pokrivenošću favorizirala aktualnog predsjednika države i vladajuću koaliciju, ograničavajući mogućnost birača da budu potpuno informirani prije izbora.

- Prema preliminarnim izvješćima i zaključcima promatrača iz OESS-a i ODIHR-a, tijekom predizborne kampanje su u velikoj mjeri poštivane temeljne slobode, ali su zbog niza nedostataka bili neravnopravni uvjeti borbe, koji su favorizirali vlast, navodi se.

ODIHR naglašava da se, unatoč svojoj ulozi i obvezama, nacionalno Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) "nije bavilo tim pitanjima".

Non-paper Europske komisije sadrži i zaključke da je Srbija usvajanjem ustavnih amandmana napravila "važan korak" ka neovisnom pravosuđu, ali i da je neophodno produbiti reforme i otkloniti nedostatke, poglavito "u ključnim područjima u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodi medija i ponašanju prema ratnim zločinima".

U svojim stajalištima EK je sugerirala da je sada potrebno raditi na implementaciji usvojenih ustavnih izmjena koje će pridonijeti da se osigura neovisnost sudstva.

- Usprkos ovom pozitivnom razvoju događaja, ostaju neriješeni brojni izazovi koji se tiču nepristranosti, učinkovitosti i profesionalizma pravosuđa, pristupu pravdi i visokokvalitetnoj obuci, navodi EK.

U području prevencije i suzbijanja korupcije, u non-paperu je naglašeno da je Srbija uvela izmjene u cilju poboljšanja mjerenja svog dosadašnjeg rada, te da je neznatno povećan broj optužnica i pravomoćnih presuda za slučajeve korupcije na visokoj razini, ali nije bilo slučajeva konfiskacije imovine.

EK podsjeća i kako je "snažno ohrabrila Srbiju" da sudjeluju u IPA projektu za praćenje regionalnih suđenja o korupciji i organiziranom kriminalu, što ona još uvije nije učinila.

Srbija je pohvaljena u pogledu vođenja migrantske politike, a navodi se i da je Srbija "nastavila na zadovoljavajući način" primjenjivati sporazum EU-Srbija o readmisiji.

Zemlja također učinkovito provodi kontrolu i nadzor granica, a nastavljeni su i napori na otkrivanju i sprečavanju krijumčarenja migranata.