Zaštita djece ili masovni nadzor? Prijedlog uredbe izazvao je podjele

Europska komisija prije više od tri godine predstavila je Prijedlog Uredbe za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja djece na internetu. Osim što je digla europsku javnost na noge, o njoj se sve glasnije, uoči glasovanja u Europskom parlamentu 12. listopada, govori i u domaćem javnom prostoru. 

Kritičari ističu da bi se njezinim uvođenjem neselektivno nadziralo komunikaciju građana Europske unije. 

Marko Gulan, savjetnik za kibernetičku sigurnost, rekao je u emisiji "U mreži Prvog" da je iz dokumenta vidljivo da tu ima puno problema.

- Strahovi glede nadziranja su utemeljeni. Kada imate tehničku mogućnost nadziranja, onda imate velik rizik da će ono biti zloupotrijebljeno, dodao je.

Nedjeljko Marković iz Udruge Pragma naglasio je da doista imamo problem seksualnog zlostavljanja djece. Postoje milijuni videozapisa i fotografija koje distribuiraju različite osobe radi prodaje i preprodaje te mamljenja djece.

 Svako peto dijete doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja

- Prije 15 godina Vijeće Europe napravilo je istraživanje u kojem se navodi da je svako peto dijete barem jednom doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja. To je bilo tada kada još nismo imali  pametne telefone i sve uređaje u ovoj mjeri. Upravo zato je EK rekla da idemo nešto učiniti da bismo zaštitili djecu, rekao je.

Dodaje da je pitanje je li to najbolji način, s obzirom na masovni nadzor, no postojeće mjere nisu bile uspješne jer je sustav bio usmjeren na samoprijavljivanje žrtve.

- Osim zaštite djece kao žrtava i zaštite roditelja, ovdje se govori o podršci različitim pružateljima telekomunikacijskih usluga i alatima koje svakodnevno koristimo, a mogu biti i mjesto počinjenja kaznenog djela, naglasio je.

Ističe da podržava Prijedlog zato što raste broj slučajeva seksualnog zlostavljanja djece, a klasična policija sa svojim kibernetičkim odjelima nije za sada u stanju suzbiti u najvećoj mjeri takve počinitelje.

Zadiranje u privatnost

- Minus Prijedloga je zadiranje u privatnost jer ne postoji više način sigurne komunikacije između ljudi koji ne distribuiraju takav sadržaj. Imate i opasnost poslovne špijunaže. Pružatelji su do sada bili obuhvaćeni u pojedinim zemljama članicama. Neke su imale pravila, a neke ne, i EK je htjela reći da se na europskoj razini uskladimo i olakšamo položaj klasičnih pružatelja usluga kako bi oni imali na jedinstven način niže troškove, rekao je.

Dodaje da ovaj Prijedlog većina zemalja članica podržava.

Gulan je rekao da je njemu problematično, ako se izglasa Prijedlog, to što EU ima 6 mjeseci za uspostavu sustava, što je nemoguća misija.

- U Prijedlogu se govori kako se poruke neće čitati, iako se mogu, već će se pregledavati video i audiozapisi te slike. Poručujem ljudima da ne traže sigurnost i privatnost na internetu, naglasio je.

Prijedlog bez presedana

Duje Kozomara, odvjetnik i stručnjak za zaštitu podataka, rekao je da je ovaj Prijedlog bez presedana, što se tiče nadzora privatne komunikacije građana, i veliki je problem utjecaja na ljudska prava.

- Ovaj Prijedlog ugrožava sva temeljna ljudska prava i presumpcija nevinosti nestaje. Sve nas se tretira kao osumnjičenike. Sva se naša komunikacija, pod krinkom zaštite djece, skenira i provjerava. Iz pravnog, ljudskog i socijalnog aspekta ovo je problematičan prijedlog, naglašava.

Na pitanje koje su opasnosti od curenja podataka Kozomara je rekao da je to moguće.

- Relevantni stručnjaci govore da ovakvi sustavi donose opasnosti, umanjuju našu sigurnost i uvode nadzor koji bi bilo teško spriječiti. Mi ne znamo hoće li neki autoritarni režim, kad imamo infrastrukturu da svima skeniramo komunikacije, mogao to iskoristiti u neke druge svrhe, istaknuo je.

Očajnički krik EU-a

Marković smatra da je ovaj Prijedlog očajnički krik EU-a jer je svjesna činjenice da ovakvo nasilje nad djecom i mladima raste.

Dao je primjer mlade osobe iz Hrvatske koja je godinama zlostavljala više od 40 djece i mladih preko interneta, tražila od njih seksualne videe, fotografije i ucjenjivala ih. Da dijete nije zatražilo pomoć od policije, ne bi se znalo za zlostavljanje.

- Unatoč velikoj potrebi za rješenjem, nisam da se donese odredba u ovakvom obliku, rekao je.

Gulan naglašava da je EU odavno izgubila digitalni suverenitet i bilo što da bi u tehnološkom svijetu morala otkriti mora ovisiti ili o tehnologijama s Istoka ili sa Zapada.

Kozomara je rekao da prema trenutačnom Nacrtu Uredbe nije moguće osigurati transparentnost i sigurnost komunikacije i osobnih podataka.