Zaštita djece ili masovni nadzor? Prijedlog uredbe izazvao je podjele

Europska komisija prije više od tri godine predstavila je Prijedlog Uredbe za sprječavanje i suzbijanje seksualnog nasilja djece na internetu. Osim što je digla europsku javnost na noge, o njoj se sve glasnije, uoči glasovanja u Europskom parlamentu 12. listopada, govori i u domaćem javnom prostoru. 

Kritičari ističu da bi se njezinim uvođenjem neselektivno nadziralo komunikaciju građana Europske unije. 

Marko Gulan, savjetnik za kibernetičku sigurnost, rekao je u emisiji "U mreži Prvog" da je iz dokumenta vidljivo da tu ima puno problema.

- Strahovi glede nadziranja utemeljeni su. Kada imate tehničku mogućnost nadziranja, onda imate velik rizik da će ono biti zloupotrijebljeno, dodao je.

Nedjeljko Marković iz Udruge Pragma naglasio je da doista imamo problem seksualnog zlostavljanja djece. Postoje milijuni videozapisa i fotografija koje distribuiraju različite osobe radi prodaje i preprodaje te mamljenja djece.

 Svako peto dijete doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja

- Prije 15 godina Vijeće Europe napravilo je istraživanje u kojem se navodi da je svako peto dijete barem jednom doživjelo neki oblik seksualnog zlostavljanja. To je bilo tada kada još nismo imali pametne telefone i sve uređaje u ovoj mjeri. Upravo je zato EK rekao da idemo nešto učiniti da bismo zaštitili djecu, naglašava je.

Dodaje da je pitanje je li to najbolji način s obzirom na masovni nadzor. No postojeće mjere nisu bile uspješne jer je sustav bio usmjeren na samoprijavljivanje žrtve.

- Osim zaštite djece kao žrtava i zaštite roditelja, ovdje se govori o podršci različitim pružateljima telekomunikacijskih usluga i alatima koje svakodnevno koristimo, a mogu biti i mjesto počinjenja kaznenog djela, naglasio je.

Ističe da podržava Prijedlog zato što raste broj slučajeva seksualnog zlostavljanja djece, a klasična policija sa svojim kibernetičkim odjelima nije za sada u stanju suzbiti u najvećoj mjeri takve počinitelje.

Zadiranje u privatnost

- Minus Prijedloga zadiranje je u privatnost jer ne postoji više način sigurne komunikacije između ljudi koji ne distribuiraju takav sadržaj. Imate i opasnost poslovne špijunaže. Pružatelji su do sada bili obuhvaćeni u pojedinim zemljama članicama. Neke su imale pravila, a neke ne, i EK je htio da se na europskoj razini uskladimo i olakšamo položaj klasičnih pružatelja usluga kako bi oni imali na jedinstven način niže troškove, rekao je.

Dodaje da ovaj Prijedlog većina zemalja članica podržava.

Gulan je rekao da je njemu problematično, ako se izglasa Prijedlog, to što EU ima 6 mjeseci za uspostavu sustava, što je nemoguća misija.

- U Prijedlogu se govori kako se poruke neće čitati, iako se mogu, već će se pregledavati video i audiozapisi te slike. Poručujem ljudima da ne traže sigurnost i privatnost na internetu, naglasio je.

Prijedlog bez presedana

Duje Kozomara, stručnjak za zaštitu podataka, rekao je da je ovaj prijedlog bez presedana, pokušaj uspostavljanja trajnog sustava za masovni nadzor privatne komunikacije u EU-u, čiji je veliki problem pitanje utjecaja na ljudska prava.

- Ovaj Prijedlog ugrožava temeljna ljudska prava: privatnost, zaštitu osobnih podataka, slobodu izražavanja, te presumpciju nevinosti. Sve nas se unaprijed tretira kao osumnjičenike. Sva se naša komunikacija, pod krinkom zaštite djece, kontinuirano skenira i provjerava. Iz pravnog, sociološkog i tehničkog aspekta, trenutačni prijedlog uredbe iznimno je problematičan, naglašava.

Na pitanje postoji li opasnost od curenja podataka, Kozomara je rekao da je to moguće.

- Relevantni stručnjaci upozoravaju da su ovakvi sustavi neučinkoviti i opasni, slabljenjem enkripcije umanjuju našu digitalnu sigurnost i uvode nadzor koji bi poslije bilo teško spriječiti. Mi ne znamo hoće li neki autoritarni režim, jednom kad imamo infrastrukturu da svima skeniramo komunikaciju, odlučiti tehnologiju iskoristiti u neke druge svrhe, istaknuo je.

Očajnički krik EU-a

Marković smatra da je taj Prijedlog očajnički krik EU-a jer je svjestan činjenice da takvo nasilje nad djecom i mladima raste.

Dao je primjer mlade osobe iz Hrvatske koja je godinama zlostavljala više od 40 djece i mladih putem interneta, tražila od njih seksualne videe, fotografije i ucjenjivala ih. Da dijete nije zatražilo pomoć od policije, ne bi se znalo za zlostavljanje.

- Unatoč velikoj potrebi za rješenjem, nisam za to da se donese odredba u ovakvom obliku, rekao je.

Gulan naglašava da je EU odavno izgubio digitalni suverenitet i kada bi u tehnološkom svijetu bilo što morao otkriti, ovisan je ili o tehnologijama s Istoka ili sa Zapada.

Kozomara je rekao da prema trenutačnom Nacrtu Uredbe nije moguće osigurati transparentnost i sigurnost komunikacije i osobnih podataka.