Kovačević: Europa i dalje svjetski lider u brojnim tehnologijama

Hrvatska kupuje protudronsku zaštitu SKYctrl od poljske tvrtke, a integraciju će provoditi naš Končar. Cijela Europa je u ubrzanoj potrazi za učinkovitim sustavima zaštite od oružja koje je donedavno smatrano hobijem, amaterskom zanimacijom i gotovo dječjom igračkom. 

Stanovnici Kijeva sklonište tijekom još jednog zračnog napada potražili su na postaji podzemne željeznice. 

Uobičajeni su to prizori koji stižu iz ukrajinske prijestolnice. 

I dok je tog dana protuzračna obrana uništavala dronove iznad glavnog grada, u ruskom napadu oštećena je energetska infrastruktura. 

Poginula je jedna i ozlijeđeno 13 osoba u jugoistočnom gradu Zaporižji.

U posljednje vrijeme raste broj zračnih napada između Ukrajine i Rusije. 

Rusi su lansirali rekordan broj projektila i dronova na ukrajinsku energetsku i civilnu infrastrukturu, dok su Ukrajinci ojačali svoje napade bespilotnim letjelicama na ruske rafinerije nafte i logistiku.

Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je da su njihove jedinice protuzračne obrane u posljednjem tjednu listopada presrele i uništile 17 ukrajinskih zračnih, navođenih bombi, 10 američkih raketa HIMARS, dvije rakete dugog dometa Neptun i više od 1700 dronova.

Predsjednik Ukrajine Zelenski i dalje od SAD-a traži rakete dugog dometa, a najavio je i da će ove godine u Berlinu i Kopenhagenu otvoriti urede za izvoz i zajedničku proizvodnju oružja.

Otkako je nedavno oko 20 ruskih dronova ušlo u poljski zračni prostor, zemlje članice NATO-a žele ojačati svoje obrambene sposobnosti. 

Članice NATO-a žele ojačati obrambene sposobnosti

Naknadni incidenti povezani s bespilotnim letjelicama iznad zračnih luka u Danskoj i Njemačkoj samo su učvrstili stajališta saveznika u NATO-u da Starom kontinentu hitno treba bolja zaštita.

U sklopu vojnih vježbi diljem Europe testiraju se i razvijaju brojna rješenja usmjerena protiv dronova. 

U Hamburgu se tako testiralo njihovo obaranje ispaljivanjem mreže iz jednog drona prema drugom. 

U vojnim bazama u Nizozemskoj i Portugalu, NATO-ove specijalne snage proizvele su i testirale 3D printane čamce na daljinsko upravljanje.

EU pokreće projekt "Zid za obranu od dronova" 

Europska unija pokreće i projekt nazvan "Zid za obranu od dronova" - integrirani sustav sredstava protuzračne obrane koji bi trebao funkcionirati usklađeno poput orkestra te pružati zaštitu od bespilotnih letjelica 24 sata dnevno.

Umreženi zemaljski radari, borbeni zrakoplovi, jeftini dronovi presretači tako bi otkrivali, pratili i neutralizirali bespilotne letjelice koje su neovlašteno ušle.

Visoki troškovi, različito nacionalno zakonodavstvo zemalja članica kada je riječ o neutralizaciji dronova te tehnička integracija između zemalja mogli bi usporiti sam projekt. 

No Poljska neće čekati nego je najavila da u roku od nekoliko mjeseci planira početi izgradnju nacionalnog sustava obrane od bespilotnih letjelica.

I Hrvatska radi na zaštiti kritične infrastrukture

I Hrvatska radi na zaštiti kritične infrastrukture. 

Ministarstvo obrane sklopit će okvirni sporazum s tvrtkom Končar d.d. za opremanje Hrvatske vojske sustavom protudronske zaštite. 

On uključuje operativni centar, radare, presretače dronova i topove kalibra 30 milimetara te će biti potpuno automatiziran. Projekt je vrijedan 125 milijuna eura bez PDV-a.

- Gledamo da naša obrambena industrija bude involvirana maksimalno u ovo sve, da naše tvrtke rade i da naše tvrtke ostvaruju određeni profit, kad govorimo o Končaru s kojim potpisujemo ugovor, Končar ima svog podizvođača tj. partnera s kojim radi taj sustav i kojem je već isporučeno nekoliko sustava i sada će raditi i za Hrvatsku, Hrvatska firma zajedno s poljskim partnerom će raditi i za Hrvatsku, kazao je Ivan Anušić, ministar obrane.

Protudronski sustav koji proizvodi poljska kompanija Advanced Protection Systems trebao bi zaživjeti u roku od dvije godine.

A kako su relativno malene leteće naprave postale važno oružje na prije svega ukrajinsko-ruskoj bojišnici, ali i drugdje, i u kojem smjeru ide njihov razvoj, u emisiji Agenda:Svijet govorio je čelni čovjek jedne od vodećih europskih i svjetskih tvrtki u tom segmentu, osječke Orqe, Srđan Kovačević.

Na početku razgovora Družijanić ga je zamolio da pojasni što je, po njegovu mišljenju, omogućilo tehnološki iskorak koji je Orqa ostvarila - da se danas o toj tvrtki govori kao o jednoj od vodećih u svijetu u području dron tehnologije.

- Interes za tom tehnologijom naglo je porastao, naglasio je Kovačević.

- Mi smo se time bavili već nekoliko godina prije nego što je počeo rat u Ukrajini, i kada je interes za tom tehnologijom porastao, mi smo već bili isprofilirani kao jedna od nekolicine tvrtki na Zapadu koje vladaju tom tehnologijom, naglasio je.

Dodao je kako je Orqu od drugih izdvojila činjenica da su sve radili na Zapadu - od dizajna do proizvodnje, s ciljem da stvore europski proizvod u industriji kojom su dotad dominirali kineski brendovi.

Kovačević: Europa je svjetski lider u mnogim tehnologijama

- To nas je odmah izdvojilo. Zapadni korisnici tražili su rješenja iz sigurnih nabavnih lanaca i tu smo imali prednost već na samom početku. Više je, dakle, naglo porastao interes, nego što smo mi naglo iskočili s tehnologijom, pojasnio je.

Družijanić ga je upitao smatra li da Europska unija i dalje ima kapacitete da bude jedan od svjetskih tehnoloških lidera.

- Apsolutno, odgovorio je Kovačević.

- Europa je bila i još uvijek jest apsolutni svjetski lider u mnogim tehnologijama. Naravno, u nekima kaskamo, poput poluvodiča i mikroelektronike, i tu nas u sljedećem desetljeću čeka puno posla kako bismo se vratili u sam vrh, rekao je.

Istaknuo je da je Europa, unatoč tome, i dalje vrlo snažna u području visokih tehnologija.

- Mi kao kontinent odlučili smo se ne baviti nekim stvarima i fokusirati se na druge s većom dodanom vrijednošću. No, zanemarili smo male, koje možda nemaju veliku dodanu vrijednost, ali imaju velik značaj i bez njih ne možete. Moramo ponovno naučiti raditi stvari koje smo odlučili ne raditi zadnjih 20 ili 30 godina, zaključio je Kovačević.

Na pitanje ima li proizvoda Orqe na ukrajinskom bojištu, Srđan Kovačević objašnjava kako je tvrtka od početka rata u Ukrajini bila uključena.

Ima li proizvoda Orqe na ukrajinskom bojištu?

- Mi smo pokušavali raditi u Ukrajini od samog početka, rekao je Kovačević.

- Naša tvrtka počela se baviti vojnom primjenom nove tehnologije tako što smo najprije poslali određenu pomoć - hobističku elektroniku koju smo imali našim prijateljima iz tog hobističkog svijeta koji su se, naravno, pridružili obrani svoje zemlje. Tu je sve zapravo i krenulo, istaknuo je.

Dodao je, međutim, da Orqa nikada nije ostvarila konkretan posao u Ukrajini.

- Stopa razvoja tehnologije išla je toliko brzo da je u jednom trenutku došlo do razdvajanja između onoga što je Ukrajini bilo potrebno i onoga što smo mi vidjeli da će trebati Zapadu, pojasnio je.

- U tom trenutku odlučili smo usmjeriti svoje napore na razvoj tehnologija koje će biti od koristi zapadnim korisnicima, rekao je.

'Rat u Ukrajini donio dramatičnu transformaciju načina ratovanja'

Prema njegovim riječima, rat u Ukrajini donio je dramatičnu transformaciju načina ratovanja i organizacije vojski.

- Razlika je prvenstveno bila u tome koliko se i na koji način koriste besposadne tehnologije. Vidjeli smo tu transformaciju kako se odvija u Ukrajini i kroz što prolaze ruske snage, a istodobno smo na Zapadu vidjeli da se taj proces ili ne događa, ili se odvija vrlo sporo, naglasio je Kovačević.

- Shvatili smo da će vrlo brzo doći trenutak kada će i zapadne vojne snage morati proći kroz tu istu transformaciju. Umjesto da se na ukrajinskom tržištu natječemo s kineskim komponentama, odlučili smo se fokusirati na razvoj tehnologija koje će u budućnosti koristiti zapadni korisnici, rekao je.

- Ono što se danas koristi u Ukrajini teško će zapadni korisnici, pogotovo u mirnodopskim uvjetima, moći primijeniti u svojim operacijama i u razvoju sposobnosti, istaknuo je Kovačević.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: