07:02 / 18.10.2021.

Autor: Leo Škrinjarić/Plodovi zemlje/HRT

Dobra godina za batat, potpuno ekološki proizvod

Batat

Batat

Foto: Plodovi zemlje / HTV

Mnogima godina baš i nije dobra, ali uzgajivači batata se ne žale. Odnosno barem ne Danijel Maras iz Cabune. S još nekoliko kooperanata batat uzgaja ekološki na 13 hektara, a sve što proizvede - proda bez problema. Najviše u trgovačkim centrima.

Danijel Maras iz Cabune batat uzgaja već šest godina, a kako je prošle sezone ostao bez dogovorene zemlje, uzgaja ga na površini od 2 hektara nedaleko od obiteljske kuće. No unatoč tomu uz osam kooperanata ove godine batata neće manjkati, a u odnosu na godinu ranije povećali su proizvodne površine za 40 posto.

- Pomalo smo krenuli, red dva, tri, pola jutra, jutro i kako smo imali male količine bilo je teško prodati. I onda kao i sve ostalo, kad imaš neke velike količine - onda to ide. Mislim da je sad nezahvalno govoriti, ali mislim da smo drugi ili treći po količinama. Proizvodimo oko 250 tona zajedno sa svim kooperantima, kaže Danijel.

Klima ide u prilog batatu

I dok je mnogim poljoprivrednicima ova klimatološki ekstremna godina zadavala probleme, uzgajivačima batata takve su prilike ipak neočekivano išle na ruku iako je sadnja kasnila 15 dana krajem svibnja i početkom lipnja. Batat izgleda voli višu temperaturu i ne treba mu navodnjavanje. Bitno je, kaže Danijel da je na vlažnoj zemlji kad se posadi i da se ta vlaga očuva. Navodnjavanje, ako se ne radi kako treba - zemlja popuca. Tako se treba navodnjavati neprekidno ili nikako, dodaje.

Trenutna otkupna cijena je 5,5 kuna za kilogram batata, a za sve što uzgoje imaju osiguran plasman po trgovačkim centrima. Nemaju pakinicu pa sve ide preko posrednika, kaže Danijel Maras, ugajivač. Dio se i izvozi. S radnom snagom za vađenje batata nema problema, no iako je riječ o ljudima starije životne dobi, posao se kvalitetno obavlja. Pet ljudi u jednoj smjeni, kaže - može iz zemlje izvaditi osam tona.

Nema nametnika

Batat za sada nema nametnika niti bolesti pa ga nije potrebno tretirati zaštitnim sredstvima čime je i proizvodnja kompletno ekološka. Danijel Maras se bavi i uzgojem presadnica koje zatim prodaje svojim kooperantima. Ujedno im pronalazi i tržište dok dio izvozi u Sloveniju i Srbiju. Tako je samo ove godine uzgojio četiristo tisuća presadnica i jedan je od najvećih proizvođača u Hrvatskoj.

- Svake godine radi se selekcija ploda koji se stavlja na naklijavanje. Ljudi svašta rade, presadnice rade od ploda koji nije stabiliziran i probran kao prva klasa. Kad se radi primjerice selekcija paprike - od najboljeg struka uzmeš najbolju papriku od nje napraviš sjeme, posadiš to u polju. Mi tako radimo pet šest godina i imamo gotovo savršenu selekciju tih presadnica, objašnjava.

Proizvodne površine nastoji povećati, a iskoristio je i mogućnosti europskih fondova za nabavku potrebne mehanizacije dok će iduće godine podignuti plasteničku proizvodnju na dvije i pol tisuće četvornih metara.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!