Hrvatsko gospodarstvo u prošloj godini poraslo 2,8%

Zahvaljujući rastu osobne potrošnje i investicija, hrvatski BDP u četvrtom tromjesečju 2023. godine realno je veći za 4,3% u odnosu na isto tromjesečje 2022. Taj je podatak premašio očekivanja analitičara. Pogleda li se cijela 2023., vidi se da je ostvaren rast od 2,8%, koliko je iznosila i posljednja Vladina prognoza. Hrvatska je tako, nakon Malte, ostvarila najveći gospodarski rast u Europskoj uniji.

Gospodarski rast od 4,3% u posljednjem kvartalu 2023. ostvaren je prije svega u građevinarstvu, trgovini i financijskom sektoru. Trenutačno je to i najveći rast među članicama Europske unije.

- Najviše je nastavak ubrzanja rasta potrošnje kućanstava za 5,3% zbog nastavka rasta plaća, trgovine na malo i dobre situacije na tržištu rada. Drugi ključni element je nastavak visokih stopa rasta investicija u fiksni kapital za 6%, istaknuo je da premijer Andrej Plenković.

Rast BDP-a nastavlja se neprekidno tri godine od pandemije. U 2023. iznosio je 2,8%.

- Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta BDP- a u 2023. u cijeloj Europskoj uniji nakon Malte, oni očekuju rast oko 6, 1 posto. Naš rast od 2,85% je pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja, dodao je premijer.

Rast BDP-a komentirao je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

- To je i dalje ona vrsta rasta kako imamo već neko vrijeme dakle prvenstveno je poticano osobnom potrošnjom i rastom plaća s jedne strane i smirivanjem inflacije s druge strane plus naravno EU fonodvi i investicije. To je jedan model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno i ovo će biti dobra godina, međutim on ne može trajno garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti, rekao je Šonje.

Analitičare zabrinjava i nastavak pada izvoza roba te konkurentnosti.

- To znači da osjećamo itekako stagnaciju u europodručju koja će ući u prvoj polovici godine u recesiju pa bi ti podaci još neko vrijeme mogli biti lošiji, no osim te recesije značajna je činjenica da smo prošle godine ipak pogoršali našu konkurentnost mjerenu jediničnim troškom rada, smatra glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.

U ovoj godini stagnacija i gospodarski pad članica Europske unije unose dodatnu neizvjesnost.

- Kada govorimo o Italiji, koja je naš najznačajniji vanjsko trgovinski partner, oni su naravno također svoje oči uprli u Njemačku, kompletno sjever Italije u smislu gospodarskog rasta ovisi i o gospodarskim kretanjima u Njemačkoj, gospodarska kretanja u Njemačkoj ovise jednim velikm dijelom i o političkoj situaciji u Njemačkoj tako da je rekao bih puno izazova, izjavio je ministar financija Marko Primorac.

S obzirom na planirane investicije u 2024., Vlada ipak predviđa isti rast BDP-a kao i prošle godine, od 2,8%.

Ranije danas Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Rast potrošnje i investicija

Prema podacima DZS-a, potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u četvrtom lanjskom kvartalu za 5,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 3-postotni rast u prethodnom tromjesečju.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,0 posto na godišnjoj razini, otprilike isto kao i u prethodnom kvartalu.

Porasla je i državna potrošnja, za 0,2 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,1 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u četvrtom lanjskom tromjesečju za 4,4 posto na godišnjoj razini, manje u odnosu na 8,5-postotni pad u prethodnom kvartalu.

Pritom je izvoz roba pao za 8,7, dok je izvoz usluga porastao za 0,9 posto.

Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 7,1 posto, znatno manje nego u prethodnom kvartalu, kada je potonuo za 12,1 posto.

Pritom je uvoz roba smanjen za 9,0, dok je uvoz usluga porastao za 5,2 posto.

Rast brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo 4,3 posto na godišnjoj razini, a 1,3 posto na kvartalnoj razini.

Tako je rast domaćeg gospodarstva znatno brži u odnosu na prosjek u EU.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, poraslo za 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,3 posto.

Gospodarstvo eurozone je, pak, u četvrtom lanjskom tromjesečju stagniralo na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.

- Riječ je o drugoj, najvećoj stopi rasta BDP-a u 2023. u cijeloj Europskoj uniji nakon Malte. Naš rast od 2,8% je pet puta viši od prosjeka Europske unije i eurozone. U 2023. Hrvatska će dosegnuti više od 75% prosjeka razvijenosti Europske unije. Time ostvarujemo i naše ciljeve iz nacionalne razvojne strategije, rekao je premijer Andrej Plenković.

- Prije pola godine brojne su institucije revidirale svoje projekcije. Neke od institucija prognozirale su i tehničku recesiju. Međutim, kao što možete vidjeti, ništa se od toga nije dogodilo i ostvarile su se one projekcije koje smo i najavljivali, rekao je ministar financija Marko Primorac.

HUP: Nastavlja se trend snažnog rasta

Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u utorak ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-a iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se "nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija".

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Taj rast je, kako ističu iz HUP-a, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje.

No, dodaju da se nastavlja, nažalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima. To je napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika.

Iz HUP-a u komentaru ističu kako hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva. Suočavaju se također i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama, a "sve više dijelimo i sudbinu tvrtki europodručja po pitanju pogoršanja uvjeta financiranja poduzeća", kazali su u HUP-u.

Stoga se, kako navode, bilježi i usporavanje rasta produktivnosti tvrtki zbog čega je jedinični trošak rada u prošloj godini rastao otprilike 2 puta više (12 posto) u odnosu na prosjek EU.

U drugoj polovini godini bilježi se manji realni pad prihoda sektora kratkoročnog najma što, kako ističu u HUP-u, sugerira da se postojeći model turizma koji se oslanja na kratkoročni najam u privatnom smještaju suočava s ograničenjima rasta.

"Snažna stopa rasta BDP-a kojom se Hrvatska približava standardu prosjeka zemalja EU svakako je odlična vijest, a da bismo je zadržali fokus mora biti na unaprjeđenju kvalitete strukture rasta BDP-a", zaključuju u HUP-u.

Šonje: Sadašnji model rasta BDP-a ne može biti dugotrajan

Ekonomski analitičar Velimir Šonje rekao je u utorak na predstavljanju Bijele knjige udruženja stranih ulagača, da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) nešto iznad očekivanja, ali da sadašnji model rasta ne može biti dugotrajan.

Kaže da je međugodišnji rast BDP-a od 4,3 posto u četvrtom kvartalu 2023. malo iznad očekivanja, ali da je to "i dalje vrsta rasta kakvu već imamo neko vrijeme", prvenstveno utemeljena na osobnoj potrošnji i rastu plaća s jedne te smirivanju inflacije s druge strane, uz priljev novca iz europskih fondova i investicija.

No, taj model ne može biti dugotrajan, ocjenjuje Šonje.

- To je model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno će biti dobra godina, međutim on ne može garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti, rekao je.

Kao jedno od rješenja nudi poticanje privatnih investicija koje su naročito usmjerene ka rastu produktivnosti i izvozu, kako bi se stvorila trajna osnova za vrijeme u kojemu europski fondovi neće biti toliko bitni te kako bi se stvorila dobra baza za rast.