Hrvatska bilježi najveći rast BDP-a u Europskoj uniji u trećem kvartalu

Zahvaljujući rastu potrošnje i investicija, hrvatsko gospodarstvo poraslo je i u trećem tromjesečju ove godine, već 11. kvartal zaredom, i to za 2,8 posto na godišnjoj razini, brže nego u prethodnom kvartalu.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u trećem tromjesečju realno porastao 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u drugom ovogodišnjem tromjesečju, kada je BDP porastao 2,6 posto. To je već 11. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Porasle državna i potrošnja kućanstava

Potrošnja kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, porasla je u trećem kvartalu za 3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, brže u odnosu na 2,1-postotni rast u prethodnom tromjesečju. Brutoinvesticije u fiksni kapital porasle su, pak, za 6,1 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 4,2 posto. Porasla je i državna potrošnja, za 2,1 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 6,8 posto.

S druge strane, izvoz roba i usluga pao je u trećem tromjesečju za 8,5 posto na godišnjoj razini, znatno više u odnosu na 0,7-postotni pad u prethodnom kvartalu. Pritom je izvoz roba pao za 20,4, a usluga za 0,5 posto. Uvoz roba i usluga smanjen je, pak, za 12,1 posto, znatno više nego u prethodnom kvartalu, kada je skliznuo za 1,6 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 14,8, dok je uvoz usluga porastao za 5,9 posto.

Rast brži od prosjeka EU-a

Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u trećem tromjesečju poraslo 3 posto na godišnjoj razini, a 0,3 posto na kvartalnoj razini. Tako je rast domaćeg gospodarstva brži u odnosu na prosjek EU-a.

Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,1 posto. Gospodarstvo eurozone je, pak, u trećem tromjesečju palo za 0,1 posto na kvartalnoj, a poraslo za 0,1 posto na godišnjoj razini.

Plenković: nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost 

- U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice EU-a, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u EU-u. Tome su pridonijeli hrvatski gospodarstvenici i radnici, kao i snažne intervencije Vlade u okolnostima brojnih kriza s ciljem očuvanja socijalne kohezije. Mjere koje smo poduzimali pomogle su u očuvanju standarda građana, nastavku realnog rasta plaća, zaposlenosti i održavanju stabilnosti tržišta rada. Usto, snažan zamah gospodarstvu daje rast investicija, na što utječe uspješna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Uz realizaciju reformi i korištenje europskih sredstava, nastavljamo poticati rast i jačati konkurentnost gospodarstva, poručio je premijer Andrej Plenković.

Primorac se nada da će BDP u četvrtom kvartalu porasti još snažnije

Ministar financija Marko Primorac rekao je da podatak o rastu hrvatskog BDP-a u trećem kvartalu od 2,8 posto predstavlja "sjajne vijesti", pri čemu se nada da će rast u četvrtom kvartalu biti i "nešto snažniji", kako bi i ukupan rast u ovoj godini dosegnuo planiranih 2,8 posto.

- Možemo reći da su ovo sjajne vijesti u skladu s projekcijama ministarstva financija. Mi smo inače za treći kvartal također projicirali rast od 2,8% i nadamo se nešto snažnijem rastu u četvrtom kvartalu ove godine, čime će onda i ukupan rast prosječno na godišnjoj razini biti u skladu s našim projekcijama, rekao je.

Primorac je istaknuo da, prema do sada objavljenim podacima za 24 članice EU-a, rast hrvatskog gospodarstva u trećem kvartalu je "de facto" najveći rast u Uniji.

- Ovom stopom rasta se svrstavamo u sam vrh EU-a, izjavio je.

Uspoređujući treći kvartal 2023. godine s trećim kvartalom predpandemijske 2019. godine, Primorac je kazao da je ostvaren realni rast od 13 posto.

Najveći doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu došao je od rasta potrošnje kućanstava, koje je iznosilo tri posto, te investicija u fiksni kapital, koje su porasle za 6,1 posto, a Primorac je ocijenio da je to rezultat i politike Vlade i predanosti ispunjavanju reformskih i investicijskih pokazatelja kada je riječ o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

Primorac se nada i da će rast u četvrtom kvartalu biti i "nešto snažniji", čime bi onda i ukupan gospodarski rast u 2023. bio u skladu s projekcijom Vlade od 2,8 posto.

Po Primorčevim riječima, na pad robnog izvoza vjerojatno je utjecalo i stanje u gospodarstvima država članica EU-a i najznačajnijim vanjskotrgovinskim partnerima Hrvatske - Italiji i Njemačkoj.

Napomenuo je i da je prošli tjedan u Rimu s talijanskim potpredsjednikom vlade i ministrom financija i ekonomije Giancarlom Giorgettijem razgovarao o ekonomskoj situaciji u Italiji, a naravno, svi prate i ekonomsku situaciju u Njemačkoj.

HUP upozorava na pad izvoza roba veći od 20 posto 

- BDP je rastao uglavnom na bazi rasta potrošnje kućanstava i ono što veseli - to je rast investicija koji je kaskao u zadnje vrijeme. To je jako dobra vijest. Ono što je zabrinjavajuće je snažan pad izvoza roba, od preko 20 posto. To je znak za lagani znak upozorenja, naglasila je Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca. 

Iz HUP-a napominju da podaci trećeg tromjesečja sugeriraju da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska dosegnuo vrhunac te da je vrijeme za poticanje organiziranog turizma visoke kvalitete. Stoga HUP podržava novi Zakon o turizmu.

Također pozivaju na donošenje mjera kojima bi se omogućilo dizanje konkurentnosti domaćih proizvoda i usluga, kako bi zadržali izvozni potencijal. Navode da je on opterećen poreznim tretmanom rada, ali i cijenom električne energije za tvrtke, koja je iznad prosjeka EU-a. Stoga zagovaraju rasterećenje plaća s pomoću podizanja osobnog odbitka iznad razine minimalne plaće te snižavanja poreznih stopa poreza na dohodak što bi ubrzalo rast plaća zaposlenicima.

'Hrvatska je atraktivna investicijska destinacija'

- Možemo vidjeti da je Hrvatska broj jedan u cijelom EU-u. Objavljeni su podaci za 24 zemlje i kad pogledamo strukturu BDP-a i rasta - na nju su najviše utjecale investicije i osobna potrošnja, izjavio je ministar gospodarstva Davor Filipović.

Pritom je spomenuo investicije Jabila u Osijeku, Knaufa, ili BAT-a s čijim se predstavnicima jutros i sastao te naglasio da je Hrvatska atraktivna investicijska destinacija. Dodao je da rast osobne potrošnje potvrđuje da je Vlada zaštitila standard građana s pomoću paketa mjera.