Blažić: Rast cijena hrane je usporio, ali najesen je moguć blagi porast

Od početka godine do sredine kolovoza prijavljena šteta od prirodnih nepogoda u Hrvatskoj iznosi približno 37 milijuna eura. Poplave, suše, bolesti, toplinski valovi - nema čega ove godine nije bilo u našem dvorištu.

A "vanjsko dvorište" je u ratovima koji su doveli do porasta cijena energenata. Logičan slijed porast je cijena hrane.

Koliko? Što nas čeka najesen? Zašto je u Hrvatskoj poljoprivredna samodostatnost niska? Kakva nam poljoprivredna politika treba?

- Europska istraživačka agencija Europske komisije utvrdila je stanje usjeva, zadnji podaci su lošiji nego što je to bilo prije 15-ak dana. Cijela Europa ima smanjene jesenske usjeve. Sve to skupa ukazuje na jako velike rizike za cijene hrane i za potencijalni rast, rekla je za HRT Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.

Rast cijena ne bi trebao biti visok

Međutim, ističe da do rasta cijena ne dolazi odmah, to nije automatizam. Hrvatska je, kaže, u fazi stabilnijih cijena hrane. Zadnjih mjeseci došlo je do značajno nižeg rasta cijena.

- Prošli mjesec smo imali inflaciju 3,9 posto, a cijene hrane su rasle za 0,5 posto. Dosta je usporen rast. Kada pogledamo cijene zadnjih par tjedana, također se još ne vidi da će na hrvatskom tržištu i na tržištu Europske unije doći do rasta cijena, ispričala je Blažić.

Dodaje da su u određenim kategorijama hrane prisutni usporavanje i pad cijena, no to nisu značajne razlike, osim kod svinjetine. Navodi da za sada situacija izgleda stabilno i mirno, ali svejedno poziva na oprez.

- Treba se pratiti kakvi će biti rezultati jesenskih sjetvi: kukuruza, šećerne repe, suncokreta, voća, povrća... Postoji vjerojatnost da bi u kasnu jesen ipak mogli osjetiti manji rast cijena. Prema svemu što se sada događa, ne vidi se da bi rast cijena trebao biti visok, zaključila je Blažić.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: