Cijene hrane: Svjetske brojke i hrvatska stvarnost

Cijene hrane na svjetskom tržištu u srpnju su dosegnule najvišu razinu u tri i pol godine. Podaci Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu pokazuju rast cijena pšenice i kukuruza, ali i pad cijena mesa. Analitičari se slažu da te brojke vrijede i za Hrvatsku, koja je dio europskog tržišta, no proizvođači i potrošači ne dijele njihove mišljenje.

Zbog zabrinutosti za izvoz iz crnomorske regije i štete na izvoznoj infrastrukturi žitarice su u srpnju, u odnosu na lipanj poskupjele 3 cijela 4 posto. Cijene pšenice poskočile su za čak 5,8 posto. Domaći poljoprivrednici na te podatke odmahuju rukom. 

- Očito Hrvatska nije država za ispitivanje jer je kod nas cijena pšenice, kada govorimo o njoj, ista kao i prije 25 godina. U odnosu na prošlu godinu ostala je na istoj razini, kao i u odnosu na razdoblje od prije 25 godina. Kukuruz ima nešto višu cijenu u odnosu na pšenicu, ali ni njegova cijena nije značajno rasla. Cijena je ista kao što je bila u veljači i sada se trguje po toj cijeni, a cijene su daleko ispod razine profitabilnosti, naveo je član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

Kukuruz bi ove godine trebao imati i manji urod, no u UN-u smatraju da će suše veći utjecaj imati na šećer - čija je cijena u srpnju porasla za 5,6 posto. Ima i pojeftinjenja - 0,7 posto kod mlijeka i čak 2,8 posto kod mesa.

Postavlja pitanje vrijedi li to i za Hrvatsku zbog afričke svinjske kuge?

- Ništa svinjska kuga nije utjecala na cijene svinjetine. Mi smo uvozno ovisni o svinjskom mesu i ne proizvodimo dovoljne količine, nismo ni prije. Cijene se zato formiraju prema cijenama svinjetine na europskom tržištu, a Europa ima hiperprodukciju svinjetine. Ovoga časa imamo pad cijena svinjskog mesa od više od 25 posto u odnosu na prošlu godinu, pojašnjava savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu Zvjezdana Blažić.

Udruga potrošača: Građani ne vide pojeftinjenje mesa

U Udruzi za zaštitu potrošača ne vjeruju UN-ovoj statistici o mesu. Tvrde da ih građani svakodnevno zovu, ali nitko da bi ih informirao o pojeftinjenjima. 

- Ne vide to potrošači, nema šanse. Ako pronađu nešto jeftinije, vjerojatno je riječ o mesu koje se na europskim burzama kupuje smrznuto, u velikim količinama, pa se kod nas odmrzava, prodaje, farba i što sve ne. Jednostavno to ne stoji. Svatko se može uvjeriti kada ode u bilo koji dućan da su cijene mesa izuzetno visoke i da ih uopće ne možemo pratiti ni kontrolirati jer je to jako teško, kazala je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.

Što se tiče statistika, kažu u Udruzi, građani nemaju ništa - jer prilikom kupnje svaki građanin vidi koliko je mnogo platio, a zapravo malo toga donio kući.