Već dulje vrijeme građani se zadužuju po posebno povoljnim kamatnim stopama. Europska središnja banka zasad ne najavljuje podizanje kamatnih stopa, ali strah od inflacije koja naočigled raste mogao bi promijeniti smjer monetarne politike. Nameće se pitanje bliži li se kraj razdoblja niskih kamatnih stopa?
Unatoč koronakrizi i neizvjesnosti, u Hrvatskoj prava pomama za stambenim kreditima. U prva tri mjeseca ove godine rasli su po stopi od 14% u odnosu na isto razdoblje lani. Pogoduju tomu niske kamatne stope, koje su gotovo izjednačene za kredite u kunama i eurima, a sve su manje razlike između fiksnih i promjenjivih kamatnih stopa.
- Definitivno je bilo povoljno razdoblje za pregovaranje s bankama, gdje bi ajmo to tako reći mogli ispregovarati bolje uvjete. Savjetovao bih klijentima da ne prihvaćaju prvu ponudu koju dobiju, nego se raspitaju u više banaka i probaju dobiti što je moguće povoljniju ponudu, rekao je Zoran Balija, savjetnik za financije.
Hoće li kamatne stope rasti ili padati ponajprije ovisi o politikama najvećih središnjih banaka.
- Mi imamo i u eurozoni pojam negativnih kamatnih stopa, koje smo učili u knjigama, a danas je to stvarnost. Čini mi se da u devet zemalja imamo negativne kamatne stope, čak i na stambene kredite. To je jedan fenomen, koji na žalost ne trpi visoku stopu inflacije. U ovom trenutku imamo stopu inflacije koja se budi, koja uopće nije bezazlena, upozorio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
S rastom inflacije, pribojavaju se mnogi i rasta kamatnih stopa.
- Inflacija će biti još nekoliko sljedećih mjeseci, a možda i kvartala povišena, tako da bi kamatne stope mogle biti u skladu s time nešto više. Međutim, kada prođe taj tranzitorni, inflatorni šok, a pričamo o sljedećih nekoliko godina nekakav dugoročni trend je da te kamatne stope ipak ostanu niže, kazao je Hrvoje Ostojić, makroekonomist, PBZ Croatia osiguranje.
Pa predviđaju da bi, barem do 2023., moglo potrajati razdoblje prihvatljivih kamatnih stopa.