Algoritmi i umjetna inteligencija alati su koji sve više donose odluke o zapošljavanju radnika, raspoređivanju zadataka, nadziru rad, procjenjuju učinke, nagrađuju i dijele otkaze. Oko 60 posto radnih mjesta u razvijenim gospodarstvima izloženo je utjecaju umjetne inteligencije, a u Hrvatskoj se čak 12 posto tvrtki aktivno služi umjetnom inteligencijom.
Od početka pa do kraja radnog odnosa - ljudima će sve važniji faktor biti algoritmi, umjetna inteligencija i roboti. Ukrao je pozornost i na konferenciji o budućnosti tržišta rada.
- Ne mogu osjećati, ne mogu se umoriti, ne trebam pauzu, ne tražim plaću. Vi danas ne raspravljate o meni, raspravljate o 22 tisuće hrvatskih radnika koji već rade pod nadzorom mojih rođaka, algoritama koji odlučuju hoće li netko dobiti pauzu, zadržati posao. Imam prijedlog, ne kreirajte pravila da me zaštitite, kreirajte pravila koja štite vas, poručila je Tonka, humanoidni robot.
Tonka objašnjava da je ona samo podrška ljudima. Kaže da ona i ostali algoritmi imaju i mane - nedostaje im ljudske empatije, kreativnosti i sposobnosti donošenja etičkih odluka.
- Ono što smo primijetili po iskustvu nekih drugih zemalja da se nerijetko dogodilo da je bila pristrana, bilo da je riječ o problemu ravnopravnosti spolova, pa se primjerice orijentira više prema muškarcima ili u neke druge načine tako da je tu vrlo važno da se ljudi dogovore oko nadzora takvih sustava, kazao je predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Krešimir Sever.
EU pokušava regulirati algoritme kombinirajući direktive i regulacije.
- Naš zakon o radu je dvije godine prije direktive o platformskom radu regulirao to pitanje u zakonu o radu - prije svega o algoritamskom upravljanju. Za nas je važno da je čovjek u središtu tih procesa i da takvi alati pomažu učinkovitosti i optimizaciji radnog procesa ali ne nauštrb dostojanstva radnika, njihovih prava, poslovnog i privatnog života, poručio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike - Ivan Vidiš.
Za poslodavce nema dvojbe, algoritmi i umjetna inteligencija put su u bolje sutra.
- Pojedine predikcije govore da čak 3 do 4 posto BDP-a bi se moglo povećati u sljedećih 10 godina primjenom umjetne inteligencije. I to samo one generativne umjetne inteligencije, a poslodavci naravno najviše očekuju u segmentu optimizacije, ubrzanja, povećavanja produktivnosti i nekih novih prilika koje će se otvarati kroz inovacije, poručuje predsjednik Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, HUP - Hrvoje Josip Balen.
Svi se slažu da napredak ne treba zaustavljati nego ga treba nadzirati, a ako on može ići ruku pod ruku s očuvanjem ljudskog dostojanstva - problema neće ni biti.